Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma, ...
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
|
Sva
tri ova naziva imaju potpuno istovjetno znacenje u cijeloj staroj Crnoj
Gori: znace pleme toga imena. Osim toga nazivi Kcevo i Cevljani imaju i
uzi smisao: njima se oznacava i dio istoga plemena koji je u polju Kcevu i
u njegovoj siroj okolini. U narodu ovoga plemena, a tako vecinom i po
ostaloj Crnoj Gori, redovno se upotrebljava samo oblik Kcevo i za pleme i
za polje i kako bez predloga tako i sa predlogom: "u Kcevo",
"na Kcevo", "iz Kceva" itd. Radi lakseg izgovora
odomacio se oblik Cevo umjesto pravilnoga: Kcevo. Da bismo izbjegli
nesporazume, redovno cemo upotrebljavati za oznacavanje cijelog plemena
samo naziv "Ozrinici", a ime "Cevljani" uzimacemo samo
u njegovom uzem znacenju, kao naziv za stanovnike predjela Kceva.
Medja plemena Ozrinica prema Bjelicama i prema Cucama vec nam je poznata.
Ona je na jugu i na zapadu. Na sjeveru su granica prema Rudinama (Bijelim
ili Niksickim) najprije Ruda Brda, zatim vijenac planine Ligunara cijelom
svojom duzinom, tako da je juzna polovina Ligunara ozrinicska a sjeverna
rudinjanska. Na istocnom kraju Ligunara se susticu medja ozrinicska,
rudinjanska i pjesivacka. - Odatle pa dalje na jugoistok ide medja
Ozrinica prema Pjesivcima. Ona prolazi najprije istocnom ivicom
ozrinicskog predjela Poljana, pa se zatim penje do na vrh planine Troglava.
Dalje ide sve velikim visinama i preko uzvisenja, medju kojima su
najglavnija: Boracki Kom, Gola Brda, Tisovi Kom, Kom od Jasikovca,
Vragomet i Stolacki Vrh. Sa Stolackog Vrha silazi pravo na visoku
Komnenovu Dolinu, od koje zapadni dio pripada Ozrinicima, zatim prolazi
zapadnom ivicom Brezova Dola (koji je pjesivacki), pa se penje na planinu
Lupoglav, najprije na visoki Kom od Lupoglava. Granica ide dalje sve
vijencem Lupoglava, tako da njegova jugozapadna strana ostaje Ozrinicima a
sjeveroistocna Pjesivcima. Sa Lupoglava silazi medja u visokom valu
Studeno, pa se zatim penje na ogranke planine Veljega Garca, Kraljicin
Uljanik i Vitu Laku, i dalje izlazi na vrh velikoga brda Svinje Glave. Tu
se zavrsava ozrinicska granica prema Pjesivcima i nastaje dalje medja
prema Bjelopavlicima.
Ta medja ide najprije niz Tocila i silazi dalje na izvor rijeke Susice.
Zatim je sama Susica medja ozrinicska prema Bjelopavlicima sve do Jame
Oraske, juzno od ozrinicskog sela Orasja. - Odatle pak nastaje granica
Ozrinica prema plemenu Zagarcu. Ona se penje preko Ladova Duba do na vrh
Maloga Garca, pa ide zatim njegovim najvecim visinama i dalje u
sjeverozapadnom pravcu "u Dolove medju Garceve" (tj. Izmedju
Maloga i Veljeg Garca) i poslije se opet penje sve vijencem Veljega Garca
do njegova najvisega grebena izmedju vrhova Male i Velje Bobije. Odatle
silazi Veljim Garcem na jug do na Vilin Do, koji je po dnu Garca, pa zatim
skrece na jugozapad i ide preko Idskog Dola izlazi na vrh Skocke Strane u
planini Tvrdosu. - Od juzne strane Tvrdosa nastaje ozrinicska granica
prema plemenu Komanima. Ona ide pravo na jug, a cine je u glavnom brda
Popova Glavica i Semolj. - Dalje je medja prema Ljesanskoj Nahiji,
poglavito u zapadnom pravcu, preko Kozje Glavice, pa preko visoke glavice
Mramorja i istocnog vijenca planine Kosmatice do tromedje ozrinicske,
bjelicke i ljesanske, o kojoj smo vec govorili.
Kao sto se prema navedenim granicama vidi, pleme Ozrinici okruzeno je sa
svih strana visokim planinama i brdima. Male izuzetke cine samo
jugozapadna granica prema Cucama i ona na krajnjem jugoistoku, prema
Bjelopavlicima. I jedna i druga su poznije tvorevine.
Slicno Cucama i Ozrinici imaju glavno i najstarije plemensko sjediste na
jugu svoje oblasti, u predjelima Kcevu a to je polje Kcevo sa sirom
okolinom, Velestovu i Markovini. U njima i sada sjedi jezgro ovoga
plemena.
Pored povoljnih klimatskih i zemljisnih prilika ovi su najjuzniji djelovi
ozrinicske oblasti bili jos vrlo podesni precima ovoga plemena i kao dobro
skloniste, jako zasticeno od turskih napada. Oni su zavuceni iza cijeloga
niza visokih planina i prostranih planinskih predjela: na sjeveru, da bi
se do njih doslo, moraju da se predju planine Ligunar i Sedlo i prostrani
predjeli Poljana, Ubala i Ozegovica, a na sjeveroistoku bedemi od planina
Ligunara sa Veljim Garcem, Lastve i Kopitnika.
Naselja ovoga plemena rasporedjena su po velikim predjelnim cjelinama,
koje su dosta jasno odijeljene jedna od druge i svaka ima svoje od starine
utvrdjeno ime. Tu dolaze najprije, najdalje na jugu plemenske oblasti, tri
pomenuta predjela, koji su glavna sjedista plemenska: najdalje na
jugozapadu Kcevo, do njega istocno Velestovo, a jos dalje na istoku
Markovina. Istocno je od Markovine predio Zagreda. Od Kceva na
sjeverozapadu su predjeli Donji Kraj i Ozegovice a jos dalje na
sjeverozapadu Ubli. Na sjeveru od Kceva, Velestova i Markovine je veliki
predio Lastva, a sjeverno od nje Poljane (sa Sedlom).
Predjeli se dijele na manje djelove, naselja, koja se u ovome plemenu
oznacavaju nazivima: "selo" i "seoce". Za najmanje
naselje, od jedne ili dvije kuce, obicno ce se upotrijebiti oznacenje
"seoce", ali se taj termin ponekad cuje i za naselje od 6 - 7
kuca, za koje se inace redovno kaze, da je "selo". Dakle nema
bas sasvim jasne razlike izmedju ova dva izraza. - Najprije cemo se
zaustaviti na glavnom i najstarijem sjedistu plemena Ozrinica, na njegovoj
matici, Kcevu.
KCEVO
Ovaj predio
obuhvata polje Kcevo i njegovu siru okolinu na istoku i osobito na
sjeveroistoku, u podgorini planine Kopitnika.
Na jugozapadnoj ivici polja Kceva je seoce Zaljuce, koje
cine svega 3 "kuce" brastva Draskovica.
Zapadnom i sjeverozapadnom stranom polja i predjela Kceva prostire se
"selo" Vojinici, koje se dijeli na "Vojinice"
u uzem smislu sa 13 "kuca" brastva Ivanovica i na Prapratni
Do sa 6 kuca Ivanovica i 1 kucom Draskovica. Prapratni Do je na
zapadu od polja Kceva.
U sjevernom uglu polja Kceva i po stranama oko njega je "selo" Krizev
Do. Njegove su kuce raspodijeljene na nekoliko omanjih dolova.
Glavni i najveci od njih, koji je kod saborne cevske crkve, zove se upravo
Krizev Do, i u njemu su 5 "kuca" brastva
Damjanovica. Do toga dola je do Kotarine sa 1
"kucom", pa zatim dalje na sjeverozapadu Prijeki Do
opet sa 1 "kucom" i jos dalje u tom pravcu, pod Ozegovim Vrhom, Brestovi
sa 2 "kuce" - sve takodje od brastva Damjanovica.
Istocno od Krizeva Dola, u krajnjem sjeveroistocnom kutu polja Kceva je
"selo", koje se po svome mjestu i zove Kuta. U
njemu su po stranama od polja 2 "kuce" Damjanovica i 2 Ivanovica
(Djukanovica).
Cijeli jugoistocni dio polja Kceva sa stranama vise njega zahvata "selo"
Miske. Kuce su po ivici polja i po omanjim dolovima vise
njega. U selu zive 20 "familija" brastva Vukotica. U Miske se
racuna i seoce Prvete na sjeveroistoku od njih, vise polja,
sa svega 1 "kucom" brastva Vulasa.
Na sjeveroistoku od Misaka, u pravcu ka planini Kopitniku, redjaju se
"sela" i "seoca": Mitarca sa 2 "kuce"
Vulasa; Dubravice, ispod Kopitnika, sa 1 "kucom"
Vukotica; i Jankova Katunista, pod samim vrhom Kopitnika, sa
1 "kucom" Vukotica.
Na istoku i na jugoistoku od Misaka su najprije Tolici ili
Toljici pod velikim brdom Grguljem, sa 1 "kucom" Vukotica, a
dalje, takodje pod Grguljem, Cires sa 1 "kucom"
Vukotica. Jos dalje na istoku Duboki Do sa 1 "kucom"
Vukotica i Dolovi sa 2 kuce istoga brastva. Najzad, podaleko na jugoistoku,
u podgorini Cevskog Lisca, Gumniste sa 1 "kucom"
Vukotica.
DONJI
KRAJ
se proteze duz
granice prema Cucama. Dijeli se na dva "sela". Donji Kraj,
koji je na jugu, i Cucki Do koji je sjeverno
od njega. - "Selo" Donji Kraj se dijeli na "seoca",
koja su po vecim ili manjim, zasebnim dolovima; u sred "sela" je
Vrba sa 2 kuce, a oko nje su pocevsi s juga pa ka zapadu: Miokove
Doline sa 6 kuca, Mirosalj-do sa 1 kucom, Kucinov
Do sa 2 kuce, Sjeverovo selo (do cucke granice) sa 1
kucom i Polecela sa 1 kucom. U ovom "selu" je samo
brastvo Draskovici. - U Cuckom Dolu je samo 1 kuca Draskovica.
OZEGOVICE
se dijele na
tri "sela": na jugu, pod Ozegovim Vrhom su Ozegovice
u uzem smislu, sa 6 kuca; na sjeverozapadu od njih je Basino Selo
sa 3 kuce, a podaleko na sjeveru Dodosko Korito sa 6 kuca.
Sve su to kuce brastva Vujovica.
UBLI
zahvataju
dolove i "padine" (strane) na sjeveroistoku od velikih brda
Strazista i Stazerskog Vrha, koji su prema cuckoj granici. "Sela"
ovog predjela su uokrug oko Prvetske Glavice, kao sredista, na kome su
crkva i skola. Na zapadu, pod Stazerskim Vrhom, je Stazer sa
13 kuca brastva Gardasevica. Sjeveroistocno je od njega Koljevac
sa 5 kuca Vujovica; dalje je na sjeveroistoku Nogasevica sa
3 kuce Gardasevica; jos dalje u tom pravcu Ubaljski Do sa 6
kuca Gardasevica i 3 kuce Draskovica. Istocni dio Ubala cini "selo"
Bijelo Polje sa 26 kuca Vujovica, a jugozapadno su od njih Padine
sa 5 kuca Vujovica. - Podalje na sjeveru od cijele ove grupe "sela"
su Presjecki Doli (ili Presjecki Dolovi) sa 4
kuce Vujovica i 1 kucom Draskovica.
POLJANE
(sa SEDLOM)
Ovaj je predio
izmedju Ubala na jugu, planine Ligunara na sjeveru, Pustog Lisca na zapadu
i Troglava i Lastve na istoku. U njemu su cetiri "sela", od
kojih je najdalje na jugozapadu Studenac, sa 2 kuce
Gardasevica. Na sjeveroistoku je od njega, pod velikim brdom Sedlom, Pod-Sedlo
sa 3 kuce Gardasevica. Dalje su na sjeveroistoku Bijele Poljane
sa 5 kuca Vujovica i 1 kucom Gardasevica, a na sjeveru od njih, pri
Ligunaru, Ravna Aluga ili Aluga od Poljana sa 5 kuca
Vujovica.
LASTVA
Na jugu od
Poljana i od planine Troglava pa sve do Kopitnika proteze se veliki predio
ili "pla ina" Lastva. Po njoj su rasijana mnogobrojna stalna i
privremena naselja cevskih brastava. Pocevsi s juga, ispod glavnoga
vijenca planine Kopitnika, pa ka Lupoglavu stalna "sela" i
"seoca" ovoga predjela idu ovim redom. Najprije je, pod najvisim
vrhom Kopitnika (Jelovom Glavicom), Cudanovica sa 1 kucom.
Sjeverno je od nje Miokovica sa 1 kucom a jos dalje na
sjeveru Causevac sa 4 kuce. Istocno od njih, ispod brda
Straznice, su Satorista sa 1 kucom, a dalje na sjeveroistoku
Grabova Vlaka sa 2 kuce. Od nje su na sjeverozapadu jedno za
drugim: Kamisevo sa 3 kuce, Zdrnarevine i Leskovo
Razdolje sa po 1 kucom. U svim ovim naseljima stanuju porodice
brastva Vukotica (u Causevcu Tatari ili Kesici - "Vukotici").
Ali u Lastvi, i to u njenom zapadnom i sjeverozapadnom dijelu, ima jos
jedan niz "sela", koji pocinje sjeverno od polja Kceva pa se
zavrsava u najsjevernijim okrajcima Lastve. U tim "selima" zivi
samo brastvo Ivanovici. Na sjeveru je od cevskog sela Vojinica prvo
naselje u Lastvi Jama sa 9 kuca. Dalje su na sjeveru redom
jedno za drugim:: Virla sa 1 kucom, Leta sa 7
kuca, Bus sa 2 kuce, Meoca sa 20 kuca i najzad
Tutini Doli, koji zahvataju prostran predio prema
pjesivackoj granici, sa 7 kuca. Na istoku je od Melaca Carevski Do,
pod Lupoglavom, sa 6 kuca; a na jugozapadu, prema Ublima, pod brdom
Kaserom, Kaseska Laka sa 5 kuca.
VELESTOVO
je poveliki
predio na jugu od planine Kopitnika. U njemu ima sedam "sela".
Najdalje je na zapadu "selo" Becici. U njegovom
glavnom "selu" istog imena su 2 kuce brastva Stanojevica, a u
"seocima": Popovim Dolinama, Capurovinama i Trubjeli
ima po 1 kuca Vukotica.
Na jugoistoku od Becica je Ravan Velestovacka sa 15 kuca
Stanojevica. - Na jugu su od nje Jabuke, pod Cevskim Liscem,
sa 6 kuca Stanojevica - Vucinica. - Jos dalje na jugu i jugoistoku je
poveliko "selo" Barjamovica. Ona se dijeli na
mnoga manja "sela" i "seoca", kojima su kuce po
dolovima i po stranama od brda. Pocevsi sa zapada, od planine Pjesivca, ta
seoca dolaze ovim redom: Dugi Do (2 kuce); Ljeskovi Do (2
kuce); Barjamovica kod seoske crkve (10 kuca); Lunjevice (2
kuce); Glade (2 kuce); Katunista (1 kuca); Ceklin Do
(4 kuce); Skocki Do (1 kuca); Jasika (5 kuca); Kresevac
(1 kuca); i Lisica Dolina (2 kuce). - U Barjamovici zive porodice
brastva Radicevica - Mrvaljevica i jos jedna kuca Katnica.
Na sjeveru je od Barjamovice "selo" Velestovo kraj
glavnoga puta kod opste crkve svih Velestovaca. U njemu su 5 kuca
Stanojevica i 1 kuca Radicevica - Mrvaljevica.
Jos je dalje na sjeveru "selo" Makljen, takodje
kraj glavnoga puta. U njemu je glavno i staro "seoce" Makljen
sa 2 kuce; vise njega su, na sjeveru, Kruska Lalevica sa 2 kuce i Breskov
Do sa 2 kuce; a na istoku je, pod velikim brdom Vucicem, Krivi Do
sa 1 kucom. U "selu" Makljenu stanuju samo Radicevici -
Micunovici.
Na zapadu je od Makljena Vukov Pod, opet kraj glavnoga puta.
I on se dijeli na dva "seoca"; Vukov Pod sa 6 kuca i vise
njega Straznica na brdu istoga imena sa 2 kuce - i u jednom i u
drugom od brastva Radicevica - Abramovica.
MARKOVINA
je ogradjena
sa zapada planinama Lastvom i Kopitnikom i velikim brdom Vucicem a s
istoka Veljim Garcem. Ima cetiri "sela".
Na sjeverozapadu je, pod Lastvom, "selo" Kruskovac
sa 3 kuce Vidnica - Mandica i 1 kucom Krivoglava. - Istocno je od njega
"selo" Krivoglavska Glavica ili Krivoglav
sa 19 kuca brastva Krivoglava. - Juzno je od njih "selo" Crkvina
sa 21 kucom Vidnica - Mitrovica. - Krivoglavi i Crkvina zovu se opstim
imenom Gornja Markovina.
Najdalje je na jugu "selo" Donja Markovina, u kome
su 6 kuca Vujovica, 3 kuce Vidnica - Mitrovica, 1 kuca Vidnica - Mandica,
1 kuca Vidnica - Pavlicevica i 1 kuca Vasiljevica ("Zagarcana").
ZAGREDA
zauzima uzani jugoistocni okrajak ozrinicske
oblasti, koji se kao kakav jezik isturio medju tudje plemenske oblasti i
samo preko Veljega Garca ima veze s ostalim djelovima svoga plemena.
Okruzena je sa svih strana vrlo jasnim prirodnim granicama: Veljim i Malim
Garcem (Garcicem), rijekom Susicom, Tocilima i Svinjom Glavom.
Zagreda ima sedam "sela". - Najdalje su na sjeveru Dubrave
u velikom dolu istoga imena, sa 4 kuce brastva Burica. Na jugoistoku je od
njih Donja Velja Njiva kod glavne zagredske crkve (Sv.
Arhandjela) sa 13 kuca Burica, a dalje je na jugu Gornja Velja Njiva
sa 6 kuca Burica. - "Sela" Gornja i Donja Velja Njiva zovu se
zajednickim imenom Velja Zagreda.
Dalje je na jugoistoku "selo" Lazareva Glavica pod
visom istoga imena i po njegovim stranama, sa 3 kuce Kaludjerovia i 5 kuca
Popovica. - Na jugu je od toga "sela" Oselina sa 3
kuce Popovica, 10 Burica i 3 Milica. - Jos je juznije, pod Malim Garcem, Mala
Zagreda sa 8 kuca Popovica, a na istoku je od nje "selo Orasje
taman na Susicu do brdske granice" sa 4 kuce Popovica, 1 Domazetovica
i 1 Burica.
|
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore
|