 |
|
Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma, ...
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
Ovo
se pleme skoro na cijeloj svojoj zapadnoj i jugozapadnoj granici granici s
Ozrinicima, i ta je granica vec opisana. Sjeverni dio te granice razdvaja
Pjesivce od Rudina (Bijelih ili Niksicskih): pocinje od sjeveroistocnog
kraja planine Ligunara, pa ide pravo na sjever preko najviseg vrha planine
Budosa, Visoke Glavice (tako da je Budos bez malo cijeli u pjesivackoj
oblasti) i zatim preko niza omanjih uzvisenja (Borova Brda, Lisac,
Jelje,
Svinjevi Doci, Kruskova Prodo, Celinski Do, Orlina) silazi na "Rijeku".
A imenom "Rijeka" zove narod u svim okolnim predjelima (i u
Pjesivcima i u cijeloj niksicskoj oblasti itd.) onu rijeku sto tece juznim
dijelom Niksicskog Polja. Ta se rijeka u nauci smatra za pocetak i gornji
tok rijeke Zete i zato se na kartama i u naucnim dijelima ona oznacava kao
"Zeta". Po narodnom shvatanju rijeka Zeta, koja pocinje nize
Povije, ne dobija vodu iz Niksicskog Polja; a ona voda sto tece pomenutom
"Rijekom" u Niksicskom Polju izbija u jakoj rjecici Obostici (nize
sela Drenovstice), desnoj pritoci Zetinoj. To dokazuju time, sto je voda u
Obostici isto onako "slaba" kao i u Niksicskom Polju u onom
dijelu korita "Rijekina", koji ne presusuje i koje je oko Careva
Mosta. Posto u ovom narodnom tvrdjenju ima mnogo vjerovatnog, i mi cemo se
drzati narodnih oznacenja, te cemo ovu rjecicu u Niksicskom Polju zvati
samo imenom "Rijeka", a Zetu cemo racunati tek nize Povije.
Sjeverna granica pjesivacka, prema Niksicskom Polju, ide sve pomenutom
"Rijekom" do njena ponora u Slivlju (a Slivlje je jugoistocni
dio Niksicskog Polja), koji se u narodu obicno zove imenom Ponor Slivski.
Od Ponora Slivskog nastaje istocna granica pjesivacka, i to najprije prema
Zupi Niksicskoj. Ona ide najprije na visove Gradinu i Gradac i zatim preko
juznih vijenaca planine Buavice. Dalje skrece na jugozapad, te odvaja
zemljiste manastira Ostroga od pjesivackog. Taj dio pjesivacke granice,
prema manastiru, ide najprije preko visa Cerisnice i zatim izlazi na
visoku Ostrosku Gredu.
Nize Ostroske Grede nastaje pjesivacka granica prema plemenu
Bjelopavlicima. Ona se najprije nastavlja u istom, jugozapadnom, pravcu
sve do rijeke Zete. Ide sve preko uzvisenja, od kojih su glavnija: Poda,
Velji Do, Sume, Plocice, Razgradje i Gradina, i najzad preko Podbjelja
silazi na Zetu. Zatim ide sve rijekom Zetom do nize crkve Sv. Jovana, koja
pripada pjesivackim selima Zagorku i Selistima. A potom se odvaja od Zete
i ide istocno od crkve Sv. Jovana, pa dalje prolazi vise izvorista potoka
Smrdana i zatim se nastavlja dosta velikom duzinom po sjeveroistocnoj
supodini dugackog uzvisenja Srednje Gore sve do njena jugoistocna kraja.
Ide zatim pravo na jug, prelazeci preko uzvisenja nad istocnim krajem
velikog polja Donjega Luga i dalje preko Javorske Glavice, sa koje se
penje na Svinju Glavu. A odatle nastaje poznata nam granica prema
Ozrinicima.
Pjesivci se dijele na dvije velike predione cjeline: Gornje Pjesivce (sjeverni
dio) i Donje Pjesivce (juzni dio).
GORNJI
PJESIVCI
Ovaj
siroki, sjeverni dio pjesivacke oblasti obuhvata tri velika naseljena
predjela: na sjeverozapadu je Stubica, na istoku Povija i na
jugu Cerovo.
STUBICA
se proteze od
planine Budosa na zapadu pa do Trubasina na istoku. U sredini je ovoga
predjela njegovo glavno "selo" Stubica. Na zapadu
je od njega, ispod Budosa, "seoce" Medjedje (mnozina) sa
nekoliko kuca od raznih brastava, a na istoku je, ispod velikog brda
Smoljevika, drugo "seoce" Tolici sa svega jednom kucom
zasebnog brastva Kapesici.
Glavno stanovnistvo u predjelu Stubici cini brastvo Nikcevici (s uzim
prezimenima: Jokcevici, Zivkovici, Lakcevici, Jeremici i Radovici) koje
broji 70 kuca. Za njim dolaze po velicini Strikovici ili Vucicevici, koji
se dijele na "Strikovice" u uzem smislu (15 kuca) i Perovice (15
kuca). Osim toga ima 2 kuce Sakorunjica i 1 Ivanovica.
POVIJA
se pruza
cijelom duzinom od "glave (pocetka) rijeke Zete na jugu pa do Ponora
Slivskog na sjeveru. Povija se dijeli na pet "sela" i "selaca".
Najdalje je na jugu Stara Povija ili Donja Povija,
vise "glave" (pocetka) rijeke Zete. Ona je zaista najstarije
naselje ovoga predjela. Ima svega desetak kuca. Na sjeveroistoku je od nje
Gornja Povija, najvece naselje ovoga predjela. Na sjeveru od
oba "sela" su Doline a jos dalje na sjeveru, pod
Vucickim Zdrijelom, seoce Vucica. Najdalje je pak na sjeveru,
po glavicama prema Slivlju, "selo" Kunak.
U predjelu Povije zive izmijesano dva bratstva zajednickog porijekla:
Mijuskovici (66 kuca) i Kontici (32 kuce). Osim toga ima samo jos jedna
kuca Santica na mjestu Krstu kraj puta za Ostrog.
CEROVO
(stanovnici: Cerani; pridjev: cerski)
se prostire od
brda Drmica (vise pocetka rijeke Zete) i od izvora rijeke Obostice (desne
pritoke Zetine) na jugoistoku pa do planine Troglava na sjeverozapadu. Sva
su naselja ovoga predjela po pitomim dolovima i valama, koje zauzimaju
prostrani predio izmedju brda Drmica (na jugu), Smoljevika (na sjeveru) i
Kupica (na zapadu) i koje narod oznacava opstim imenom "umina"
ili, rjedje, "zupnina" za razliku od "planine" koja
nastaje dalje na zapadu.
Cerovo se dijeli na devet "sela". - Najjuznije su od tih "sela"
Vukicevici, koji se dijele na dva manja "sela":
istocno su Vukicevici a zapadno Dobrus. U oba ta seoca ima
ukupno 15 kuca, sve bratstva Vukicevica. - Sjeverozapadno od ovoga "sela"
su Djuracici, "selo od 3 dima brastva Zmijanovica".
Na sjeveru su od Djuracica Djurovici sa 14 kuca brastva
Djurovica. - Na sjeveroistoku je od Djurovica a upravo na sjeveru od
"glave" Zetine "selo" Magudovica sa
"6 dima brastva Magovcevica". - Na sjeverozapadu su od
Magudovice, oko glavnog puta, Bogetici. U njima zivi
nekoliko malih brastava. Cetiri od njih - Magovcevici (5 kuca), Premovici
(5 kuca), Jokovici (3 kuce) i Dragicevici (3 kuce) - zajednickog su
porijekla, ali se svako od njih samo tako preziva. Ostala su brastva:
Mandalenici (3 kuce), Vucetici (2 kuce) i Kontic (1 kuca).
Na zapadu su od Magudovice i od Bogetica Skuletici, i selo i
bratstvo istoga imena. Ima ih 7 kuca. - Na sjeverozapadu od njih, a ispod
brda Kupica, je "selo" Potkupic. U njemu su dva
zasebna brastva: Ljeskovici (15 kuca) i Zivkovici (5 kuca). - Na sjeveru
od Potkupica su Gostojevici, u kojima zive tri omanja
brastva: Lalatovici (6 kuca) i Cebalovici (6 kuca) su zajednickog
porijekla, ali se drze svako svoga prezimena, a Roganovici (7 kuca) su
sasvim zasebno bratstvo. - Na sjeverozapadu od Gostojevica su Paprati
ili Poprati, u kojima zivi samo jedno bratstvo. Papracani
ili Popracani, kojih ima 30 kuca a prezivaju se i uzim prezimenima:
Vucinici, Banjovici i Mrvosevici.
DONJI
PJESIVCI
Cine juznu,
uzanu polovinu pjesivacke oblasti. Njihova naselja pocevsi od sjevera pa k
jugu idu ovim redom: Drenovstica, Milojevici, Vitasovici,
Bogmilovici, Zagorak, Selista i
na jugozapadu od Selista Do.
U cjelini uzeti, Donji Pjesivci predstavljaju siroku planinsku stranu ili
padinu sa nagibom od zapada ka istoku, od visokih planina i brda na
granici prema Ozrinicima pa ka Zetskoj dolini. I Pjesivci je zovu opstim
imenom Strana sve do niskih ravnica i stupnjeva u neposrednoj blizini Zete,
koje opet oznacavaju opstim nazivom Polje. To je prostrana povrsina, pored
djelova koji su pod gorom ili stjenoviti, puna "lastvi" (planinskih
"podova" i "podanjaka" tj. Stupnjeva, sa lijepom
zaravnjenom povrsinom, koja je sva pokrivena travom), "vlaka"
ili "laka" (velikih, talasastih povrsina pod livadama), "dolova",
"vala", polja i "lugova" (to su prostranija i vlaznija
polja kraj rijeke ili rjecice).
Sva su donjopjesivacka naselja po ivicama i po stranama ovakvih
zemljisnjih partija, podesnih za ljudski zivot, i to samo po onima koje su
u nizem dijelu ove oblasti, blize Zetinoj dolini. A svuda vise njih dalje
na zapadu nastaje "planina" sa pasnjacima i gorama.
DRENOVSTICA
(stanovnici:
Drenovljani; pridjev: drenovski i drenovacki) se svojim zemljistem proteze
od Golih Brda na sjeverozapadu (na granici prema Ozrinicima) pa do potoka
Dobrika, desne pritoke Zetine, na jugoistoku. Ima dva glavna "sela":
Drenovsticu na sjeveru i Tunjevo Drenovacko na jugu.
"Selo" Drenovstica se dijeli na dva "kraja": "gornji
(sjeverni) kraj sela se zove Kuce Backovica a donji (juzni) kraj Kuce
Perunovica". "Na sred sela je crkva Sv. Nikola". -
Tunjevo Drenovacko je "selo taman kod Dobrika" tj. Na sjeveru
vise njega.
U oba drenovacka "sela" zive dva bratstva, koja vode porijeklo
od istog pretka: Backovici (45 kuca) i Perunovici (takodje 45 kuca).
MILOJEVICI
imaju takodje
pored svoga glavnog "sela" Milojevica, koje je na
sjeveru, kod crkve, i drugo, manje "selo", Tunjevo
Milojevicsko, koje je vise Tunjeva Drenovackog, na zapadu od njega.
U oba "sela" stanuju izmijesano dva milojevicska bratstva:
Rosandici (17 kuca) i Radulovici (s uzim prezimenima "Radulovici"
- Gavrilovici i "Spica"; ukupno 20 kuca).
VITASOVICI
su izmedju
vrela Dobrika na istoku i Brezova Dola i Komnenove Doline na zapadu (na
granici prema Ozrinicima). Njihovo su glavno naselje Vitasovici
u sredini ovoga predjela, oko crkve, u dva dola (Zmijinice i Radovca
Dolina), i njega stanovnici i oznacavaju kao "selo"; ali osim
toga ima dosta kuca i u nekoliko drugih manjih naselja, koja su vecinom po
dolovima na zapadu i jugozapadu od glavnog "sela", u "planini".
Pocevsi od istoka pa dalje navise ona idu ovim redom: Vlaka Voznicka,
Bacvenik, Ulin Serbec, Papratni Do, Papratine
(do) i Jasenovi Do.
Glavno stanovnistvo ovog predjela cine cetiri bratstva, koja su sva
porijeklom od zajednickog poznatog pretka (Stekovica) a zovu se:
Spasojevici (10 kuca), Radojicici (10 kuca), Milosevici (3 kuce) i
Savicevici (5 kuca). Osim ovih ima jos i jedno bratstvo zasebnog porijekla,
Minjici (3 kuce).
BOGMILOVICI
se prostiru od
Zete kod usca potoka Smrdana pa na jugozapad do vijenca planine Lupoglava,
poglavito do njegove velike glavice, "Koma od Lupoglava". Glavno
su naselje "selo" Bogmilovici u nekoliko dolova i
dolaca u blizini crkve, sa 32 "dima". Na sjeverozapadu od njih
ima jos samo 4 kuce u Rudinicama, talasastoj zaravni ispod Borove Strane.
Bratstva ovoga predjela su: Milunovici (3 kuce) i "Breskovci",
jedno bratstvo koje se starinom tako zvalo, a sada se dijeli na manja
bratstva, koja se zovu samo svojim uzim prezimenima: Boskovici (21 kuca),
Perovici (6 kuca), Adzici (1 kuca) i Mijuskovici (5 kuca).
ZAGORAK
i SELISTA
Ovo su dva
"sela" istog velikog naselja, za koje se ponekad u govoru cuje
opste ime "Seliste", ali posto se mnogo cesce imenuje svako od
ovih "sela" za sebe, mi smo ih svako za sebe i naveli. Ipak smo
ih morali uzeti zajedno, jer im je "udut" zajednicki: u oba
"sela" zivi jedno glavno bratstvo, koje je prvobitno imalo sve
zemljiste zajednicko, pa ga je poslije u vise mahova dijelilo na uza
bratstva i na "dimove", tako da su sada Zagorcanima i
Selistanima i privatna imanja u oba "sela" jako izmijesana.
"Selo" Zagorak je u "Polju", tj. U
Zetinoj dolini, oko potoka Smrdana i vise njega (zapadno od njega) do pod
Zagoracku Stranu. Razlikuje se Zagorak, koji je na jugu, vise crkve
Sv. Jovana (zajednicka crkva Zagorcana i Selistana), i Donji Zagorak,
koji je na sjeveru, ka potoku Dobriku. Glavno je naselje Zagorak, i u
njemu je vecina (oko dvadeset) kuca na mjestu, koje se zove Topole, a
ostatak na mjestu s imenom Ropotine.
U "selu" Zagorku ima tri bratstva. Jedno su "Zagorcani"
ili Scepanovici s uzim prezimenima Lakcevici i Djurovici (ukupno 17 "dimova").
Oni su grana opsteg selisko-zagorackog bratstva, koje nema zajednickog
prezimena, nego se zove po svoja dva glavna naselja "Selistanima"
(njih zovu ponekad i opstim nadimkom "Srnadicici") i "Zagorcanima".
Druga su grupa zagorackog stanovnistva 5 kuca bratstva "Selistana"
(Srnadicica). Trece su Vulanovici, zasebno bratstvo od 7 "dimova".
"Selo" Selista se proteze sjeveroistocnom stranom
Srednje Gore, ali osim toga ima i dva svoja seoca podaleko na
sjeverozapadu, u "planini": jedno su Jarebicine Doline a
drugo Javor. U cijelom "selu" ima ukupno 30 kuca sve od
bratstva "Selistana" ("Srnadicica", s uzim prezimenima:
Radojicici, Markovici, Djukici i Jankovici).
DO
Je vrlo
prostrano naselje, koje zahvata cijelu veliku "valu" ispod
Veljega Garca, na sjeveroistoku od njega pa dalje sve do Srednje Gore.
Stanovnici se zovu "Doljani", pridjev glasi "doljski".
U Dolu su cetiri "sela": najdalje su na jugu Rzista,
ispod Garca; na sjeveru od njih Matkovici; dalje na sjeveru,
kod zajednicke doljske crkve (Sv. Djordja), "selo" Do,
a na sjeverozapadu od njega, ispod greda visoke planine Djinove Glavice, Djurcici.
U "selu" Matkovicima zivi samo bratstvo Matkovici, koga ima
"6 ognjista", a u "selu" Djurcicima samo bratstvo
Uskokovici (10 kuca). U druga dva doljska "sela" stanuju
izmijesano bratstva" Pavicevici (50 kuca), Antovici (4 kuce),
Rajovici (3 kuce) i Miletici (3 kuce).
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore