 |
|
Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma,..
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
Stvama istorija crnogorskih
diplomtskijeh odnosaja sa izvanjstvom, preko diplomatskijeh
predstavnistava, datira od Berlinskog kongresa (1878).
Rusija je prva osnovala na Cetinju stalno
diplomatsko predstavnistvo 1879. sa ministrom - rezidentom Spajerom, u
ondasnjoj Katunskoj (danas Njegosevoj ulici broj 47). U vrijeme misije
ruskoga opunomocenog ministra - rezidenta Gubastova 1900. pocela je
izgradnja ruske ambasade na Cetiniu. Zgrada ambasade, gradena u stilu
ruskoga baroka, zavrsava se 14. 09. 1903. godista. Zdanje je korisceno za
potrebitosti ambasade sve do okoncanja ruske diplomatske misije uoci
kapitulacije Cme Gore u I svjetskom ratu, decembra 1915. (5. januara
1916.) godista.
Iste
1879. Crna Gora uspostavlja stalne diplomatske veze i sa Austro-Ugarskom,
Italijom, Francuskom i Turskom. Austro-ugarska legacija sagradjena je 1899.g.( u ulici Baja Pivljanina
134) prema nacrtu dr Josipa Sladea, sa preovladjujucijem elementima
romanskoga i gotskoga stila rimokatolicke crkve koja je u njezinom sastavu.
Djelovala je na Cetinju sve do pocetka I svjetskog rata 1914. g.
Turska legacija na Cetinju rabotala je u
privatnoj kuci vojvode Masa Vrbice (ulica Baja Pivljanina br. 1) poznatoj
kao Pasina kuca. Tursko diplomatsko predstavnistvo prestalo je sa
radom na Cetinju oktobra 1912. g, kada se zbog prvog, balkanskog rata
povuklo iz crnogorske prijestonice.
Prvi
francuski diplomatski predstavnik na Cetinju
(1879 ) imao je rang otpravnika poslova. Godista 1886. Francusko
poslanstvo se preselilo iz Dubrovnika na Cetinje. U vrijeme diplomatske
misije francuskog ambasadora grofa Serseja 1909 - 1910. g. ambasada
Francuske je dobila svoje zdanje u kitnjastom i raskosnom stilu u
Katunskoj ulici broj 100. Po kazivanju, nacrt zdanja je bio namijenjen za
francusku ambasadu u Kairu, ali je grijeskom doslo do zamjene nacrta.
Zgrada je sluzila potrebama diplomatskog predstavnistva Francuske do kraja
1915. g. - do propasti Crne Gore u I svjetskom ratu.
Italijanska ambasada je djelovala na Cetinju u
vremenu 1879 - 1915. G., a od 1910. Djelovala je u sopstvenom zdanju,
sazdanom po nacrtu cuvenog arhitekte Koradinija.
Poslije
Berlinskog kongresa, i Engleska uspostavlja svoje stalno
diplomatsko predstavnistvo. Od 1912. g. ono je bilo smjesteno u sopstvenom
zdanju, uradjenom po nacrtu engleskoga arhitekte Hartija, autora jos dvije
atraktivne zgrade na Cetinju u stilu cottage. Engleska ambasada je radila
sve do pada Crne Gore.
Knjazevina
Bugarska je uspostavila svoje diplomatsko
predstavnistvo na Cetinju 1897.g, nakon sto se i knjaz Nikola pridruzio
srpsko-bugarskoj nagodbi. Bugarsko poslanstvo je bilo smjesteno u Dvorskoj
ulici (do dvora knjaza-kralja Nikole), u privatnoj kuci vojvode Iva
Radonjica. Do prekida crnogorsko-bugarskijeh odnosaja, a time i prestanka
rada legacije Bugarske na Cetinju doslo je 1913.g., izbijanjem drugog
balkanskog rata.
Kraljevina
Srbija
je ustanovila svoje diplomatsko
predstavnistvo na Cetinju, koje je u vrijeme osnivanja imalo rang
zastupnistva. Pocetkom oktobra 1901. Obnovljeni su crnogorsko-srpski
diplomatski odnosaji. Diplomatsko predstavnistvo Srbije na Cetinju je neko
vrijeme bilo smjesteno u privatnoj kuci Jovana Milunovica (Pipera) u
Katunskoj ulici br.21. Majskijem prevratom u Srbiji 1903, srpski poslanik
je opozvan, da bi se poslanstvo ponovo otvorilo 1907, obnovom
diplomatskijeh odnosaja. Dva goda docnije uzdignuto je na stepen
poslanstva i smjesteno u zgradu naspram kraljevskoga dvora na Cetinju.
Funkcionisalo je sve do pada Crne Gore.
Grcka je bila medju prvijema drzavama koja je nakon
Berlinskog kongresa uspostavila diplomatske odnosaje sa Crnom Gorom i
postavila poslanstvo na Cetinje. Godista 1881. djeluje u rangu diplomatske
agencije. Ono je napustilo Cetinje kada je kapitulirala Crna Gora. Bilo je
smjesteno prvo u Katunskoj, a potom u ulici Ivana Crnojevica br. 42, u
privatnoj kuci Steva Popovica.
Belgijsko poslanstvo je akreditovano na Cetinju poslije
Berlinskog kongresa. U rang poslanstva ustanovljeno je dekretom belgijskog
kralja Alberta I 1910, kada je za vicekonzula na Cetinju naimenovan Vuko
Vuletic u cijoj se kuci (Dvorska ulica br 6) ono i nalazilo.
Njemacko diplomatsko predstavnistvo otvoreno je na Cetinju
1905. goda. Bilo je smjesteno u privatnoj kuci Jovana Milunovica - Pipera
(danasnja Njegoseva ulica broj 23), a prestalo je sa radom izbijanjem I
svjetskog rata 1914.g.
Diplomatsko
predstavnistvo SAD ustanovljeno je na Cetinju pocetkom
ovoga vijeka. Bilo je smjesteno u Lokandi (Grand hotelu),
sagradjenom 1864. godista, a radilo je sve do pocetka ratova koji su
doveli do pada Crne Gore.
Na
Cetinju je postojalo i diplomatsko predstavnistvo kraljevine Spanije.
Bila je to 13. Ambasada u crnogorskoj prijestonici.
U
periodu od Berlinskoga kongresa do kapitulacije u I svjetskom ratu Crna
Gora je imala pored konzularnog agenta u Kotoru, generalnog konzula u
Skadru, jos i konzula u Rimu, otpravnika poslova u Carigradu i veliki broj
pocasnijeh konzula u Jevropi, Kanadi i Brazilu. Reciprocitet sa drzavama,
koje su imale predstavnistva na Cetinju, izostao je iz finansijskijeh
razloga, mada se za tijem nijesu ni osjecale tolike potrebitosti, posto su
kceri kralja Nikole, udate u izvanjstvu, "doprinosile diplomacije
svoje zemlje i svom ocu vise od najboljega ambasadora", kako je
tvrdio austro-ugarski vojni atase na Cetinju, major G.Hubka (1914.g).
Sefovi
diplomatskih misija izvanjskih zemalja akreditovani su kod kralja Nikole
sve do smrti crnogorskog suverena 1921. Godista. Potonji sastav
diplomatskijeh misija akreditovanijeh kod kralja Nikole datira iz 1920.g.
Sastav izvanjskoga diplomatskog kora iz toga doba sacinjavali su:
1.
Oras Delaros Verne (Francuska);
2. L. Vladimirovic Islavin (Rusija);
3. Markiz Paolo de Montaljari (Italija);
4. Ser Dzordz Greham (Velika Britanija).
Iz
toga doba datira i potonji sastav diplomatskoga i konzularnog kora
Kraljevine Crne Gore.
CRNOGORSKA
POSLANSTVA I KONZULATI
POSLANSTVA
SAD,
izvanredni poslanik i opunomoceni ministar, djeneral Anto Gvozdenovic i
v.d. sekretara kapetan Jevrem Saulic.
FRANCUSKA, otpravnik poslova Rene Leturner, atase Edmon Liken.
KONZULATI
1.
SAD, Njujork, Nassau Street 34, generalni konzul Vilijam
Frederik Diks.
2. ARGENTINA, Buenos Aires, Calle Cerdoba 688. Gen. Konzul Zerve
Kazo i v.d. sekretara Novica Vukovic.
3. BELGIJA, Brisel, 35 rue Barra, konzul Pjer Fransoa Remeker,
sekretar Alfred Leri.
4. BRAZILIJA, Rio de Zaneiro, gen konzul Anton Januci.
5. V. BRITANIJA, Bristol, konzul E.Dzordz Mardon R.H.
R.
Glazgov, konzul David Mazon.
Edinburg i Lajt, Hove street 4, konzul Robert Vilson. Liverpul, King
Street, konzul Henrik Kole.
London, E.C.Mincing Lane 21, gen konzul, potpukovnik sir Dz.Rodzer
Parkington, Vice konzul kapetan Carls E.Dz.Karl Elves.
6. MALTA, konzul Gustav Golster.
7. ITALIJA, Rim, Via Volturno, v.d. generalnog konzula, konzul
Veljko P. Ramadanovic, v.d. sekretari Jovan Radoman i Bozo Marinovic.
Bari, gen konzul Karmine Galo.
Bolonja, gen konzul Atilio Skoti.
Brindizi, zerant gen konzulata, Teodor d'Ipolito.
Venecija, gen. Konzul Josif Fadjoni.
Djenova, gen konzul Markiz Z. de Ferari.
Milano, gen konzul Andjelo Karminati i vice konzul Julio Olijeti.
Napulj, gen konzul Djuzepe Kerkia.
Torino, 12 via delle Rosine, gen konzul Djovani Gorini i vice konzul
Feliks da la Copa
8. KANADA, Kvebek, 37 rue des Francaiscains, konzul Evgenije
Korivo.
Monteral, konzul Andrija Daglas Gerd.
Toronto, 58 King Street East, konzul pukovnik Noel G. L.Marsal
Halifaks, konzul g. Fred Pirson.
9. NORVESKA, Hristijanija (Oslo), gen konzul Hugo Movinkel.
10. FRANCUSKA, Bordo, 9 Cours de Guorgues, konzul Sarl Dipi
Marselj, Cours du prado, gen konzul Anri Lucati, konzul Moris Lucati, vice
konzul Konte Anri Deplas i v.d. sekretari A. Rajnvan i porucnik Djoko
Vukovic.
Nica, Avenue Depoilly 3, gen konzul Sergije Kansin.
Pariz, rue des Mathurins 23 (telephone louvre 39.00), gen konzul Rene
Leturner.
Avr, rue Fontenelle, konzul Sarl Zakmen.
11. HOLANDIJA, Amsterdam, gen konzul H. Mandes de Kosta.
12. SVAJCARSKA, Zeneva, 36 rue de Condolle, gen konzul dr Ivo
Jovicevic i v.d. sekretari dr Jovo Vukic i dr Vasilije Popovic.
13. SVEDSKA, Stokholm, gen konzul Aksel Teofron Sandberg.
14. SPANIJA, Madrid, Calle de Almagro 20, gen konzul Edmondo
Grener.
Istorija
crnogorskijeh diplomatskih veza sa svijetom okoncala se paradoksom -
nastavljanjem diplomatske komunikacije preko zvanicnijeh predstavnika iako
su njihove zemlje, mada ne sve, versajskim diktatom izbrisale Crnu Goru
kao samostalnu, suverenu i medjunarodno priznatu drzavu.
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore