BOZIC kod pravoslavnih u Dobroti - Boka |
|
S
obzirom na specificnosti obicaja u vezi sa proslavom Bozica kod
pravoslavaca u Boki, ovdje cemo u cjelini navesti odlomak iz knjige Sava
Nakimovica (izdata u Beogradu 1908.godine), u kojoj je, takodje, obradjena
ova problematika. "Obicaji
o Bozicu u Dobroti - Imaju mnogi Dobrocani svojih zemalja. Ljudi su i
kiceljivi. Na pr. Ako imaju jedno ovece svoje zemljiste, podijele ga makar
u desetoro, samo da imaju deset kmetova. Tad se fale:'Imam kmetova deset'.
Ti su gospodari bili sve pravoslavni, pa su primorani da predju u
Rimokatolicku vjeru jos u doba mletacko, a njima je isto ostalo u obicaju
slaviti krsno ime i Bozic. Zato treba o Bozicu kmet svaki da im donese
nekoliko bozicnjih badnjaka na ognjista; tad gologlavi govore ove rijeci:'
O Boze i Bozicu, podaj nezi sto i djeticu!" Tad prekroci preko vrata
kuzine, te povice:' Dobar vece, gospodaru ili kapetane, cestoto ti
vecerasnja vecer, i na zdravlje od godine do stotine!' Na to kapetanova
zena, ili nevjesta, ili koja djevojcica, drzi u rukama jedan tanjir pun
zrna psenice, i u tomu slatki sipak, pa kmeta zaspe psenicom, a kmet
prilozi badnjak na vatru. Tad
dodje domacin gospodar gologlav sa svijecom vostanom i sa kadionicom i sa
bardakom punim vina, okadi badnjake tamjanom i zaspe psenicom, prelije
vinom unakrst, govoreci:" U ime oca i svetoga duha, amin". Posto
se tako prelije, vise se ne zovu badnjaci, nego 'veseljaci'. Tad puske
pucaju i vina iz bardaka svak po malo srkne. Tad
razastru slamu senicnu po kuci, te na njoj donesu veceru. Ovo biva u mrak.
Pri veceri ustane domacin gologlav, uzme bardak s vinom u ruke i
rece:"O Boze i Bozicu, i sveta majko Hristova, budi nama zastupnica i
po moru i na suvu, brodovi nam pucinom plovili, a doline psenicom rodile i
s vinovom lozicom. Zivjeli kmetovi i njihove motike, te nam lozu gojile,
da pijemo vina izobilja, kako sretni i cestiti Dobrocani!" Po
veceri, iznese kapetan pusaka i praha, pa ti onda pale sa svojijeh prozora,
i sve vicu:"Zivio domacin i njegov dom! Bozic njemu na zdravlje
dolazio!" Loze
dobro vatre, da se sva kuhinja uzari vatrom. Donesu gusle dobro uresene,
da kmetovi pjevaju. Tada bi kmetovi ispjevali po nekoliko bozicnih pjesama,
a i narodnih. Malo
pred ponoca podju spavati, a kmetovi ustanu rano, popiju kavu i rakiju,
podju u kuhinju, potaknu badnjake, te ucine dobar oganj. Skinu dobro
pecivo, ma najvise obicavaju dobru prasicu, u kojoj ima od 15-20 oka, pa
je metnu da se pece cijela. Kad misle da je pecena, ubodu prstom ispod
pleca, pa, ako ne pari prst, onda je gotova, biva, dobro pecena. Tada je
odalje od vatre, a kad je skinu sa raznja, opale pusku, te time daju znak,
da se skinula bozura. U
to se i gospodari dignu iz kreveta i vicu:" Na zdravlje Bozic, na
mnogo godina!" Popiju kavu, pa ti podju u crkvu, da se mole Bogu. Kad
se vrate iz crkve, to je obicno pred podne, svako domace celjade uzme
svijecu vostanicu u ruci, upale ih, pa se stanu ljubiti, i sve govore:'mir
Bozji','Hristos se rodi', klanjamo se 'Hristovu rozdestvu'. Poslije tog
sve one svijece metnu u senicu zajedno, da gore skupa. Tad uzmu mac, pa
sijeku pecivo i pocnu blagovati iz jednijeh nacvi. Kad
se tako dobro ponaprave, uzmu kmetovi dzeferdare, pa stanu pucati, a
kapetan, oliti gospodar, naredjiva kmetu, koga ce zvati da mu cestita
Bozic. Od prilike ovako se zove oz glasa:'O kapetan Jovo Ivov!' - On se (kmet
njegov) odzivlje:'Evo ga oooo!' - Prvi ce:' Aaa aj, cestito ti Bozic, na
mnogo ti ljeta dolazio!', te ispali dzeferdar, a on ce njemu:' I stobom
zajedno!' te opali dzeferdar. Tako se izredi svo mjesto, samo ne oni, koji
su u zalosti. Ako
je koje siroce staro ali ti potrebno, spravi mu se svaka kuca plece peceno,
i vina, i svega, i po jedan zuti dukat, da i ono siroce veselo stoji. Posto
cestitaju jedan drugom Bozic, idu u polazenje sa narancama, u njima zabodu
srebrna novca, a dje ko i dukat, i idu da polaze kuce. Obicno zet, ako je
iz mjesta ozenjen, polazi zenin rod. To polazenje biva ovako: polaznik
ulazi u kucu i cestita Bozic. U to ga domacica doceka, zaspe sakom senice
i rece:'Dobro dosao sretni polaznice!' To je znak, da jos nijesu polazeni,
biva, da, osim domacih, niko nije na Bozic te godine u kucu ulazio. Tada
polaznik ide u kuzinu, potakne badnjake i na pridevak metne sipak ili
narancu sa novcem. Pocnu pjevati pjesme od Bozica i pale iz pusaka. A
domacica treba da pripravi polazniku lijepe navezene carape. Na
onoj slami, na kojoj se je jelo uoci Bozica, jede se sve do prvog dana od
godine, a tad se skupi, te nosi na bastine, zasiplje vocke, da ne bi na
vocku pala guba oliti lisaj. Ostave i bokun (komad) bozicnjeg badnjaka
zbog gusjenica, da ne bi napale s proljecem u vrtove. Ovi
su obicaji i po svoj Boki, samo je u Dobroti razlika, jer ima i kmetova. Badnjaci
se loze jos uoci Vasiljev-dana i Bogojavljanja, a kod pravoslavnih i uoci
Sv.Save. Koliko je muskih glava u kuci, toliko loze i badnjaka, i jedan
suvise u napredak. Gdje je kuca ostala na zenski rod, tu se ne loze
badnjaci, kao sto se ne lomi o krsnom imenu ni krsni kruv".
|
|
|