MOMIR BULATOVIC, predsednik Savezne vlade, ekskluzivno za Nedeljni Telegraf priznaje da bi tesko po drugi put proglasio ratno stanje i kaze:

U Crnoj Gori se dogadja galopirajuca bijeda stanovnistva

D. Vujanovic
Foto: B. Subasic

Momir Bulatovic je jedan je od retkih premijera u svetu koji upravlja vladom, a potice iz redova opozicije. Naime, njegova Socijalisticka narodna partija je opozicija rezimu u Crnoj Gori, ali je pojedinacno najjaca partija u parlamentu te republike.
Ekskluzivno za Nedeljni Telegraf, Momir Bulatovic je pristao da otvoreno govori o svom dvogodisnjem premijerskom mandatu, odgovornosti koju je imao kao prvi covek ratne vlade, problemima u Crnoj Gori...
- Najnezahvalnije je sam procjenjivati svoj rad. Ali, s obzirom na okolnosti pod kojima sam radio, buduci da je Savezna vlada prvi put koaliciona vlada svih stranaka koje su zastupljene u saveznom parlamentu, a koje su zeljele da daju svoj doprinos njenom radu i s obzirom da je ova vlada dobar dio vremena bila ratna, mogao bih rezultate svog rada ocijeniti kao licno umirujuce. Kazem to posebno zato sto kad pogledam snimke kad sam bio u prilici da proglasim ratno stanje, zapitam se da li bih bio u stanju da to uradim drugi put.

Kosovo nismo izgubili, brzo cemo se vratiti
Jesmo li izgubili Kosovo?
- Ubijedjen sam da nismo i da ce medjunarodna zajednica ispuniti svoju obavezu iz Rezolucije 1244, koja garantuje nas suverenitet nad Kosovom i Metohijom. Najmocnije zemlje svijeta poslale su tamo svoje vojnike da to obezbijede.
Generali VJ uveliko pricaju o povratku na Kosovo. Ima li tu istine ili je rec o obicnom politickom marketingu?
- Naravno da cemo se vratiti na Kosovo. Vojno-tehnicki dio sporazuma podrazumijeva da ce na tom prostoru granicne poslove obavljati organi SRJ. To sto jos nismo tamo, dokaz je neuspjeha misije UN i gospodina Kusnera koji ne ispunjava mandat koji mu je povjeren. Mi druge odluke nemamo osim da se vratimo na Kosovo, ali trenutak povratka ne zavisi od nas.
Kako cemo onda da se vratimo? Nateracemo UN da nam to dopusti?
- Savezna vlada je formirala svoj komitet za saradnju sa Mirovnom misijom na Kosmetu i svaki dan nase diplomate se, po cijenu velikih licnih naprezanja i rizika, bore da se ostvari Rezolucija 1244. Nas osnovni zahtjev je da se skrati vremenski rok u kom cemo se vratiti na Kosmet. Vjerujem da ce se to dogoditi brzo.

Hocete da kazete da, kad biste se ponovo nasli u situaciji da proglasite ratno stanje, ne biste to ucinili?
- Ne kazem da to ne bih uradio, nego da mozda vise ne bih mogao da to uradim sa onim mirom i odlucnoscu kao tad. Govorim o ljudskom aspektu koji se cesto zanemaruje. Raditi ovakve poslove u ovakvim vremenima je nesto sto zaista skracuje zivot i trosi covjeka. Kada su zapadni mocnici odlucili da pocnu da nam unistavaju zemlju i ubijaju neduzne gradjane, sa punom ljudskom svijescu i drzavnickom odlucnoscu, stavili smo sve odbrambene potencijale u odbranu zemlje. Ipak, priznacete da je strasan teret izaci pred narod i proglasiti ratno stanje.Jugoslavija jeste u velikoj krizi
Kako ste Vi licno preziveli bombardovanje?
- Sve vrijeme sam sjedio u ovom istom kabinetu i svaki put kad bih odlazio, imao sam osjecaj da se tu vise necu vratiti. Gledao sam ljude s kojima radim kao da ih vidim posljednji put. Svi smo mi u ovoj zemlji bili "legitimna" meta, s tim sto je ova institucija, kao simbol drzave, bila nesto vjerovatnija meta.

Jugoslavija ima mnogo u Crnoj Gori
U Podgorici tvrde da savezna drzava vise ne postoji i da nijedan njen organ ne funkcionise u Crnoj Gori?
- Ta konstatacija nije tacna. Ona ima za cilj da izazove sukob i odmjeravanje snaga. U tom odmjeravanju snaga, Djukanovic racuna na pomoc NATO i njegovih ekspozitura koje su ga i dovele na vlast. Sjetimo se da je on silom postao predsjednik, da je pokrao glasove i da mu je Medlin Olbrajt cestitala na pobjedi sest sati prije nego sto su rezultati izbora objavljeni. On je svjestan da njegov dalji opstanak na vlasti moze potrajati jedino ako izazove neki sukob sa Beogradom. Istorija trajanja Savezne vlade u mom mandatu jeste istorija trpljenja i izbjegavanja sukoba po visoku cijenu. Jugoslavija ima mnogo u Crnoj Gori. Najvise u srcima i cvrstom opredjeljenju gradjana. Funkcionisu i brojne federalne sluzbe. Neke veoma otezano, a neke, poput Vojske Jugoslavije, ostvaruju svoju punu ustavnu funkciju.

Mislite li sada da bismo mozda bolje prosli i da bi se naslo neko srecnije resenje da niste proglasili vanredno stanje i da nismo usli u sukob sa NATO?
- Nije postojalo drugo rjesenje. Ustav nase zemlje i sve cemu nas je ucila istorija, obavezivalo nas je da se branimo.
Pa, jesmo li se odbranili?
- Upjeli smo da se odbranimo. Rezultati agresije ukazuju da je sam agresor pretrpio vise stete nego mi. Ubijedjen sam da ce to u skorije vrijeme biti dokazano. Sa punim uporistem u medjunarodnom pravu podigli smo optuznice protiv celnika NATO i tog saveza u cjelini. Niko nije imao pravo, prema postojecim medjunarodnim propisima, da napadne nasu zemlju.
Osim teske situacije na Kosovu, i ostali deo stanovnistva sve dublje tone u bedu. Sta Vi konkretno radite da se ta kriza zaustavi ili bar ublazi?
- Jugoslavija jeste u velikoj krizi. Kako i ne bi bila kad se vec deset godina prema njoj sprovodi diskriminatorska politika. Kaznjavaju nas za sve cega mogu da se dosjete. I pored toga, zemlje iz naseg okruzenja nalaze se u daleko goroj situaciji. Hrvatska je na ivici socijalnog bunta i pred drzavnim je bankrotom. O Bosni i Hercegovini da i ne govorimo. Iako te drzave vec dugo slijede politiku najmocnijih zemalja svijeta i slusaju sve ono sto im se kaze, cak i kad je protiv njihovih strateskih drzavnih interesa. Makedonija je ekonomski ruinirana. Bugarska i rumunska privreda su pred kolapsom. Iako je SRJ prezivjela bombardovanje, nasa privreda se skoro potpuno stabilizovala. Uskoro ce poceti komercijalni avio preleti iznad nase zemlje, Reaktivirace se Dunav kao evropski plovni put. Realizovace se i koncesije kojima ce se poboljsati saobracajna infrastruktura SRJ, kao strateski vazne zemlje jugoistocne Evrope. Nade da ce u ovoj godini biti zabiljezen dvocifren rast drustvenog proizvoda sasvim su opravdane i ostvarive.

Odgovarace oni koji su uveli paralelnu valutu
Ne ocekujete vecu inflaciju?
- Inflacija krajem 1999. godine bila je manja nego krajem 1998. Primjenjivacemo i dalje kljuc da nema deficitarnog finansiranja javne potrosnje. Ako imate takvo opredjeljenje, onda nema straha od hiperinflacije.
Bilo je zloslutnih predvidjanja da ce Srbija zimu docekati bez grejanja, struje, mostova, puteva... Realnost to demantuje. Kako je obezbedjen novac da se rese svi ovi problemi?
- Za to su, vise od Savezne vlade, zasluzni Vlada Republike Srbije i Direkcija za obnovu zemlje. Najveci dio posla uradjen je zahvaljujuci donatorstvu velikih privrednih kolektiva i jednom izuzetnom mobilizacijom gradjevinske operative, predvodjene entuzijazmom brojnih strucnjaka na celu sa inzinjerom Mrkonjicem. Sav novac je obezbijedjen iz realnih izvora i podaci su dostupni javnosti.
Crnogorski rezim svu krivicu za lose funkcionisanje federacije svaljuje na savezne organe. U cilju "zastite" od savezne drzave uveli su i nemacku marku. Kakve ce posledice ova mera imati na privredu Crne Gore i SRJ?
- Kao covjek koji je sedam godina bio na celu Crne Gore izuzetno dobro poznajem te ljude koji su sebe odjednom proglasili monetarnim strucnjacima. Mogu da kazem da mi je iskreno zao sto su se upustili u jedan tako skup eksperiment, ne znajuci sta rade. Licno im porucujem da cu, u drugim politickim okolnostima, uciniti sve sto je u mojoj moci da ih privedem postovanju zakona i odgovornosti. Nacin na koji su, na sjednici Vlade, uveli marku kao paralelnu valutu, isti je kao kad bi usli u trezor Narodne banke ili Postanske stedionice i pokrali novac. Nekom je u Podgorici jednostavno palo na pamet da, u vlastitoj nemoci, neznanju i koristoljublju, to uradi i sada je zivot u Crnoj Gori postao potpuno nemoguc. Dogadja se galopirajuca bijeda stanovnistva. Reci cu vam samo da je za rezijske troskove po domacinstvu potrebno izdvojiti stotinak maraka, a penzije su 25 do 30 maraka.
Kako ce se najavljeno proterivanje dinara iz Crne Gore odraziti na ekonomsku politiku SRJ?
- Dinar je nemoguce istjerati iz Crne Gore. Moze da se napravi neka kvazipoliticka nezakonita odluka, u smislu zabrane placanja u dinarima. Ali, tog trenutka bi nastao totalni kolaps crnogorske privrede. Niko u Vladi Crne Gore se ne pita koji je to crnogorski proizvod koji moze da se proda za konvertibilnu valutu i omoguci normalno funkcionisanje privrede.
Kako crnogorska vlada obezbedjuje novac za tako skup eksperiment, ako izuzmemo ogromnu donatorsku pomoc kojom se hvale?
- To je prazna prica. Nema para iz inostranstva. Posebno ne bez uslovljavanja. Danas je najveci izvor prihoda za crnogorsku drzavnu kasu transfer roba koje iz Slovenije, preko Hrvatske i Bosne, idu prema Kosovu. Put od koga zavisi stabilnost i egzistencija Crne Gore danas je put koji ciste specijalni cistaci snijega nabavljeni iz Norveske, da bi kamioni mogli da prelaze preko Rozaja i Kule do Peci. Tako Crna Gora ubira profit u iznosu pet do deset procenata vrijednosti robe koja stigne na Kosmet.
Ljudi u Vladi Crne Gore morali bi da znaju da je takav posao kratkog daha. Albanska mafija, koja je preuzela kriminal na Kosmetu u cjelini, uskoro ce preuzeti i dio po dio poslova u Crnoj Gori. Sadasnji prihod ce da nestane, kao sto je nestao i onaj koji je ubiran svercerskim kanalima Bar-Bari, poslije reakcije italijanskih pravosudnih organa i policije. Sverceri sada idu u mirnije vode, prema Neumu. Bosanska mafija preuzima posao crnogorskoj.

Djukanovic sve radi na golu silu
Malopre ste rekli da cete celo crnogorsko rukovodstvo jednog dana pozvati na odgovornost. Sta ste time mislili?
- Milo Djukanovic je, jos dok je bio moj predsjednik vlade, razvio sistem u kom se sve radi na golu silu i bez ikakvih papira i tragova. Citav posao sastoji se od usmenih naredjenja datih policiji: tipa, ovaj kamion pusti i uzmi mu 20.000 maraka, ovaj drugi zadrzavaj, pa mu uzmi npr. 100.000. Pored tih kljucnih nalogodavaca u Vladi, tu su ljudi poput izvjesnog gospodina Vesovica iz Zavoda za obracun i placanje ili gospodina Gazivode iz nekakvog monetarnog savjeta, koji potpisuju dokumenta za koje ne postoji osnov ni po jednom zakonu ili ustavu. Svi oni moraju odgovarati u pravosudnom sistemu, kad-tad.
Odnosite li se Vi, kao savezni premijer, jednako prema crnogorskoj kao prema srpskoj vladi, poziva li se predsednik Djukanovic na sednice Vrhovnog saveta odbrane, odlucuje li Crna Gora o emisiji novca?
- Jednako se odredjujem prema obje vlade. Problem je sto crnogorska vlast u nekim elementima koji joj odgovaraju priznaje Saveznu vladu, u drugim ne. Za sve sto joj treba, crnogorska vlada se obraca Saveznoj i to od nje dobija - od diplomatskih pasosa, do poziva iz inostranstva za njene funkcionere.
Djukanovic je dva puta prisustvovao sjednicama VSO na kojima sam i ja bio i sa svim se slozio ukljucujuci i odluku o odbrani od eventualne NATO agresije. Ali, kad je otisao u Podgoricu, poceo je da prica sasvim suprotno.
Kasnije, nije imalo smisla da bude pozivan na VSO. Za vrijeme agresije on je bio u stabu NATO i u stalnom kontaktu sa onima koji su nas bombardovali.
Crnogorsku Platformu za redefinisanje odnosa u federaciji niko u Beogradu nije doziveo ozbiljno. Mislite li da o njoj treba pregovarati ili da je treba jednostavno odbaciti?
- Prvo, to nije ozbiljan dokument. Drugo, njegovi kreatori ga ovdje nisu ozbiljno zastupali. Neozbiljan je sadrzaj Platforme koji se temelji na zahtjevu da Jugoslavije prvo nema, pa cemo onda da vidimo hoce li je biti. Platforma nema nikakvu sustinu i znacaj. Djukanovic je pomocu nje zelio samo da ozakoni sve one postupke na kojima se temelji njegova vladavina.
DPS trazi mesto saveznog premijera jer smatra da ta uloga ne pripada Vama. Jeste li spremni da se povucete ukoliko je to uslov opstanka zajednicke drzave?
- Izabran sam na mjesto saveznog premijera legalnim putem, na prijedlog predsjednika drzave, uz podrsku saveznog parlamenta. Predsjednik sam ubjedljivo najvece partije u Crnoj Gori. Imam podrsku naroda obje republike. Zasto onda meni ta uloga ne bi pripadala? Ipak, vise puta sam to rekao, ako je Momir Bulatovic problem opstanka Jugoslavije, onda problema nema. Ne bih imao nista protiv da budem "kaznjen" da se nadjem u nekoj dalekoj lijepoj zemlji kao ambasador, sto bih vjerovatno bio da nisam premijer. Ali, odgovornost prema desetinama hiljada ljudi iz moje partije sprjecava me da odem. DPS, medjutim, ne trazi mjesto saveznog premijera. Oni sada zele jednostavno da Jugoslavije nema.
Da li je Savezna vlada pokusala da, za vreme rata, izvrsi udar u Crnoj Gori?
- Sve sto je Vlada htela da uradi u Crnoj Gori, uradila je jer smo Jugoslaviju tretirali kao jedinstvenu teritoriju.
Crna Gora je vec najavila da nece dozvoliti odrzavanje saveznih izbora na svojoj teritoriji. Mogu li oni tamo ipak biti sprovedeni?
- Savezni izbori treba da budu sprovedeni krajem godine i bice sprovedeni na citavoj teritoriji. Valjda ce se u Crnoj Gori do tada dozvati pameti.

Cast mi je biti na spisku EU
Kako saradjujete sa koalicionim partnerima u Vladi? Mnogo polemika je izazvao ulazak Seseljevih ljudi u Vasu vladu, s obzirom da ste ga svojevremeno isterali iz Crne Gore?
- Politika je umijece moguceg. Svaki politicki program i projekat morate da testirate sa razlicitih politickih opcija. Imao sam dobru saradnju sa SPO i Vukom Draskovicem. Ti ljudi su davali iskren doprinos poslovima Savezne vlade u odbrani zemlje. Sa Vukom sam cesto bio zajedno. Slagali smo se u vecini stvari. Sta se poslije dogodilo s njim, tesko je reci. Vremenski, problemi su nastali onda kada je za vrijeme bombardovanja napustio svoju kucu i presao u Hajat, gdje je znao da je bezbjedan.
Kakvi su Vasi trenutni odnosi sa Seseljem?
- Korisne su prilike kada razmjenjujemo misljenja. Sa Seseljem mi je licno uvijek bilo veliko zadovoljstvo da kontaktiram, cak i onda kada se nijesmo slagali, kad je bilo varnica i nesporazuma.
Kakav je osecaj nalaziti se na listi ljudi nepozeljnih u zemljama EU?
- To sto su nam uskratili mogucnost da putujemo, samo je odraz njihove nemoci. To znaci da treba od njihove javnosti sakriti nasu istinu i cinjenice. Na spisku je citava nasa zemlja - ne mogu da putuju ni fudbaleri, ni privrednici... Mi koji smo imenom i prezimenom na tom spisku mozemo da se podicimo pred nasom djecom da smo za svoju zemlju bili toliko znacajni u jednom trenutku da su nas morali pojedinacno pomenuti. Cast mi je biti na takvom spisku.
Cak i ako ne mozete da odete na proslavu 2.000 godina rodjenja Hrista?
- Licno mi je veoma zao sto nisam mogao da predvodim jugoslovensku delegaciju koju je tom prilikom pozvao jerusalimski patrijarh. Bilo je tehnicko pitanje da Izrael izda nasoj delegaciji vize, jer inace sa tom zemljom imamo diplomatske odnose. Izraelci su izrazili zaljenje zbog uskracivanja viza. Krivo im je bilo i sto su morali da prekrse sopstveni Ustav koji ih obavezuje da ni na koji nacin ne sprecavaju bilo cije vjerske aktivnosti. Saopstili su da moraju da vode racuna o svojim interesima, jer im je neka treca zemlja, a nije tesko pretpostaviti koja, rekla da nece imati njenu naklonost ukoliko se izda viza najblizem saradniku predsednika SRJ.

Brine me NATO, a ne Djukanoviceva policija
Sukob izmedju VJ i MUP Crne Gore na aerodromu u Podgorici zamalo je izmakao kontroli. Koliko smo daleko od mogucnosti da sledeci slican incident preraste u rat?
- Ne brine mene Djukanoviceva policija. Ono sto me brine jeste cinjenica da NATO ima planove da zastiti "demokratski izabranu Vladu Crne Gore" i da bi mogao iscenirati jos jedan sukob na ovim prostorima. Znaci, eventualni sukob u Crnoj Gori ne zavisi od Djukanovica, nego od NATO. Iskreno sam zabrinut da bi NATO mogao da procijeni da mu je potreban jos jedan rat, da "pusti jos malo krvi" i da proda jos malo oruzja. Plasim se da bi tada stradao sjever Crne Gore, da bi one opstine koje su se javno deklarisale za ostanak u Jugoslaviji mogle da se nadju pod tepisima bombi.
Ima li paravojnih formacija u Crnoj Gori?
- Ima. U okviru 15 do 20.000 redovnih policajaca, Djukanovic ima i licnu gardu. Te formacije se nalaze u Podgorici, Mojkovcu i Danilovgradu. Samo jedna od njih broji 2.400 ljudi. Nose crne uniforme bez vidljivih policijskih oznaka, sto je protivzakonito. Vecina njih je dovedena sa strane. Prilikom incidenta na aerodromu u Podgorici primjeceno je da vecina tih ljudi ne zna ni srpski jezik. Eto, tako bi se Crna Gora branila od VJ.
Ima li SNP svoje ljude u crnogorskom MUP?
- Crna Gora je toliko mala da tradicionalno znate sta ko sprema za veceru, a ne da ne znate tajne planove kobajagi pametnih ljudi kao sto su oni u Vladi Crne Gore.

Izbori pa odluka o referendumu
Ocekujete li da do kraja godine bude raspisan referendum za samostalnost Crne Gore?
- Crna Gora ima ustavno pravo da utvrdi volju gradjana na referendumu i da krene putem drzavne samostalnosti. Medjutim, istrazivanja javnog mnjenja pokazuju da je 65 odsto stanovnistva protiv toga i da taj broj stalno raste. Valjda ce ta "narastajuca demokratija" to da uvazi. Sto se tice referenduma, prvo treba da se odrze parlamentarni izbori u Crnoj Gori, jer su prethodni pokradeni, pa onda da Skupstina odlucuje o raspisivanju referenduma. Referendum nikako ne moze da razrijesi, nego samo da dodatno iskomplikuje situaciju. Pokusaj da se, u trenutnim geopolitickim uslovima na Balkanu, napravi od Crne Gore jedna karikaturalna drzava, najkraci je put za sukobe.

NEDELJNI TELEGRAF