 |
|
Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma, ...
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
Pleme
Ceklici se na jugu granici sa Cetinjskim Plemenom i zatim dalje na jugozapadu
Njegusima. Na zapadu granica im ide od Ivova Osoja pa preko visokih brda
Gomilica, Radaljeva Vrha i Visoke Glavice dolazi do Gnjilova Zdrijela.
Odatle nastaje sjeverna granica Ceklica prema Cucama. Ona prelazi preko
visoke, prostrane, zaravni Puhalovih Krsa i izlazi na vijenac planine
Kurjanika, koja je na tromedji Ceklica, Cuca i Bjelica. Od Kurjanika
nastaje velikom duzinom sjeveroistocna granica Ceklica, prema Bjelicama.
Ona ide sve preko visokih brda i planina: najprije preko Debelog Brijega i
iznad Sijoca, pa visokom i prostranom presjedlinom Simunjom, iznad koje se
dize na planinu Crni Vrh i dalje ide sve vijencima visokih planina Celinca
i Oporca do na Radojev Brijeg. A odatle granica skrece na jug, na planinu
Sinsic, koja je na tromedji Ceklica, Bjelica i Kosijera (plemena u
Rijeckoj Nahiji) i zavrsava se jos dalje na jugu, na Latkovu Zdrijelu
prema Kosijerima. Ceklicska oblast cini vrlo dobru geografsku cjelinu, jer
je sa svih strana ogradjena visokim brdima i planinama, a po sredini
spustena, tako da je stanovnistvo cijele te oblasti samom prirodom
zemljista upuceno na uzajamne veze i odnose. Osobito je pak srednji i
najnizi dio ceklicske oblasti - u kojemu su naselja: Kucista, Vuci Do,
Krajnji Do i Vojkovici - bio od znacaja za stvaranje i odrzavanje
plemenske zajednice kod Ceklica. On je u geografskom sredistu plemena i
podjednako pristupacan za sve djelove ceklicske oblasti; ima najrodnije
zemljiste i najbolje planine za stocnu pasu (na istoku Crni Vrh i Celinac
a na jugu i zapadu cijelu prostranu planinsku oblast prema Njegusima); a
nesumnjivo je od uvijek bilo od znacaja, sto je i najblize velikoj
saobracajnoj arteriji ovih krajeva, onome starom putu za Kotor, koji bas
prolazi juznom ivicom Ceklica prije nego sto pocne silaziti ka Njeguskom
Polju. Sve te tako povoljne prilike bile su uzrok, da su u naseljima toga
sredisnog dijela ceklicskog od uvijek sjedjela najznatnija i najveca
brastva, koja su prikupljala oko sebe sve ostalo stanovnistvo ceklicske
oblasti. Sta vise ogranci tih brastava sirili su se i po ostalim djelovima
plemenske oblasti. Od pomenutih glavnih naselja ceklicskih, koja su u
plemenskom sredistu, razmotricemo najprije:
KUCISTA
koja su od starine
bila plemensko srediste. U njima je Zborna Glavica, kod koje se "okupljalo
pleme". Selo je zbijeno: kuce su prikupljene oko crkve i oko recene
Zborne Glavice. U selu zivi samo brastvo Kaludjerovici. Njegovi su ogranci:
1) Radnici (2 "kuce"); 2) Popovici, Pajovici i Djurovici (ukupno
15 "kuca"); i 3) Nikolici i Latkovici (svega 2 "kuce").
VUCI DO
je
sjeverozapadno od Kucista, takodje omanje, nesto razredjenije naselje. I u
njemu je nastanjeno samo jedno brastvo, koje se po svom selu zove imenom
"Vucedoljani" (dvadesetak domova). Ono se dijeli na tri glavne
grane: jedno su Gvozdenovici (Rajickovici i "Gvozdenovici" u
uzem smislu); drugo su Prorocice ili Prorocici (Vukosavovici i Markovici);
i trece, Vickovici ("Vickovici" u uzem smislu, Radulovici i
Vojinovici).
KRAJNJI-DO
je na jugu od
Kucista ili, kako se rijetko kad zove, "Pod-Bukovicu". Kuce su
zaista po dolu istoga imena. U selu zive dvije grupe srodnih brastava:
jedno su Ramadanovici (5 "kuca") i Muhadinovici (5 "kuca"),
a drugo dva ogranka onih Kaludjerovica iz Kucista: Matanovici (4 "familije")
i "Kaludjerovici" (5 "kuca").
VOJKOVICI
su na jugoistoku
od Kucista sa kucama po ivici jednoga dola ispod velikog brda Inoka.
Vojkovici su "selo" od 20 "kuca". Dijele se na tri
"dijela", za koje narod nema narocitog termina, nego ih samo
oznacava njihovim imenima: Dzakovici, Polacani
i Gladjani. U selu zivi samo jedno brastvo, Marojevici, ciji
su ogranci ovako rasporedjeni: u Dzakovicima su Dzakovici i Sinanovici, u
Polacanima su Ivanovici i Vuksanovici sa Joveticima, i u Gladjanima
Mitrovici i Mijuskovici.
MILIJEVICI
je selo na
jugoistoku od Vojkovica, cije su kuce po juznoj strani pomenutog brda
Inoka, a nize njih dalje na jugu nastaju lijepi, rodni djelovi. U
Milijevicima zive 13 "familija" sve od brastva Marojevica, koje
su se razgranale na tri manja roda: Stankovice, Markovice i Jovovice.
PETROV-DO
je "selo"
na jugu od Milijevica, najjuznije ceklicsko naselje. Kuce su mu poglavito
po ivicama dolova Ponora i Velje Zgrade. Selo se dijeli na dva brastva: 1)
Domazetovici - Kaludjerovici (8 "kuca"), i 2) Petrovici, ciji su
rodovi: Mirkovici (15 "kuca") i Pavlicevici (10 "kuca").
UBAO
je "selo"
na sjeveru od Vuceg Dola u vrlo dubokom dolu kotlasta oblika, koji se zove
Ubaljski Do. U "selu" zive tri brastva zajednickog porijekla:
Dragutinovici (6 "familija"), Vujovici (11 "familija",
sa rodovima: Tomovici, Velovici i Jokovici) i Vujosevici (5 "familija").
- Kako se po skoro odsjecnim stranama Ubaljskog Dola ne mogu podizati
seoske kuce, a u samom dolu vec nema vise mjesta za naseljavanje, morale
su se odijeljene porodice iseljavati izvan glavnog sela i osnivati manja
naselja po raznim djelovima seoskog zemljista. Za ta naselja nema
narocitog termina, nego se svako od njih samo oznacava imenom zemljista na
kome je podignuto. Na istoku su od glavnog sela: Sladkovici
(1 "kuca" Dragutinovica), Stara Kucista (1 "kuca"
Vujosevica) i Valuga ili Aluga (2 "familije"
Vujovica i 1 "familijom" Dragutinovica).
DRAGOMI-DO
je "selo"
na sjeverozapadu od Ubla. Ono je u srazmjerno plitkom i nevelikom dolu
istog imena, i kuce su mu po ivicama nekolikih manjih dolova i "docica".
Posto tu nema dovoljno ni mjesta ni zemlje za obradjivanje, odijeljene
porodice su se naselile izvan glavnog sela na tri mjesta, koja se zovu po
svome zemljistu. Na zapadu je do Medjedovo (sa 1 "kucom"),
na sjeveroistoku Varikasin Do (sa 1 "kucom")
i na istoku Paprati (sa 2 "kuce"). - U Dragomidolu
zivi samo jedno brastvo, Pavicevici (ukupno 13 "familija"). -
Stanovnike Dragomidola Ceklici zovu samo imenom "Dragomiljani".
JEZER
je najsjeverniji i
vrlo prostrani dio ceklicske oblasti. Njegov glavni dio je po ivicama i po
stranama dva oveca, susjedna dola: Jabuke i Dugog Dola. Taj se glavni dio
Jezera dijeli na dva "sela": na zapadu kod crkve Donje
Selo (9 "kuca") a na istoku Brijeg (11
"kuca"). Iz Donjeg Sela, koje je najstariji dio Jezera, "dizale
su" u vremenu od prije 90 - 60 godina "iduci za zemljom na
stanove gdje je vise gore i vode" pojedine porodice, te su tako
postala tri odvojena, mala naselja. Najvece od njih, Jasikovicu
(6 "kuca"), koja je na sjeveru ispod Puhalovih Krsa, Jezerani
oznacavaju kao "selo", dok druga dva, koja imaju samo po 1 i 2
kuce, zovu samo njihovim imenima bez toga oznacenja: Blizna
(2 "kuce"), jos dalje na sjeveru od Jasikovice, do cucke granice,
i Gorin Do (1 "kuca"), na zapadu, pod Radaljevim
Vrhom. - U tih pet jezerskih naselja stanuju dosta izmijesana cetiri
brastva, koja su zajednickog porijekla: Jovanovici (9 "familija"),
Pajovici (9 "familija"), Radulovici (4 "kuce") i
Nikcevici (7 "kuca").
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore