 |
|
Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma, ...
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
Ovo
se pleme granici na jugu: Bjelicama od planine Planinika pa do Kurjanika,
a odatle pa do Gnjilava Zdrijela Ceklicima. Od Gnjilava Zdrijela nastaje
zapadna granica cucka, prema Boki (Krivosijama). Ona ide sve preko visokih
brda i planina, medju kojima su najvisi Kosman, Bukovica i Bjelos.
Sjeverno od planine Bjelosa je Trnovo Zdrijelo na tromedji Cuca, Krivosija
i Grahova. Cucka granica prema Grahovu - a to je i dalje zapadna granica -
ide preko visoke zaravni Poda i brda Vjetrosica i dolazi preko Gornjeg
Pinjica Dola do planine Droskorice. Dalje ide sve vijencem planine
Droskorice, pa niz tu planinu silazi do "obreska" Ljesevice kod
sela Jabuka. A odatle nastaje sjeverna granica cucka, prema Rudinama (Bijelim
ili Niksicskim), i ide najprije vijencem planine Nenade a zatim sjevernim
vijencem velike planine Pustoga Lisca i dolazi do Dragova Zdrijela, koje
je u toj planini. Od Dragova Zdrijela cucka medja skrece pravo na jug.
Odatle pocinje istocna granica, prema Kcevu (Ozrinicima). Ona ide najprije
istocnim vijencima Pustoga Lisca, pa zatim dalje preko Obadovicke Aluge i
planine Vrljeroga na visoki Stozerski Vrh, pa na Baricke Rtove i Boracku
Glavicu i malo se spusta duz Dolovskog Korita, iz kojega se opet penje na
Rude Prljine i zatim jos vise na Mrdin Brijeg i najzad na Planinik.
Ova dosta velika oblast koju zahvataju Cuce ogradjena je, dakle, sa svih
strana visokim brdima i planinama. Samo je na jugoistocnoj strani njena
granica dosta niska: cine je srazmjerno nizi visovi, pa cak i dolovi -
Dolovska Korita. Ta je niska granica posledica novijih promjena plemenske
oblasti: oko sredine 17. Vijeka raselile su udruzene Cuce i Cevljani
nekolika cucka sela na toj strani i njihovo je zemljiste pripalo Kcevu.
Inace je u ranije vrijeme cucka medja, koja je isla istocnije, prelazila
vecinom preko znatno visih brda. - Ali i kada se uzme u tome obimu, zapaza
se, da cucka oblast ipak ne cini sasvim jednostavnu geografsku cjelinu.
Vrlo dugacka i visoka planina Tisovac (sa visinama od preko 1200 metara),
na koju se na sjeveru nastavljaju Guka, Krotinja i Vite Stijene, provlace
se kao vrlo dug niz planinskih vijenaca skoro kroz sredinu cucke oblasti,
od sjevera na jug, i odvajaju najveci dio oblasti Malih Cuca, na istoku,
od Veljih Cuca, na zapadu.
Prema tome bi se dakle cinilo, da geografske osobine cucke oblasti nijesu
bile povoljne za stvaranje plemena i za odrzavanje plemenskog jedinstva.
Ali taj dio svoje oblasti, koji je pregradjen tako reci zidom od planina,
Cuce su naselile tek u novije vrijeme, poglavito od pocetka 19. Vijeka, a
u ranije doba on im je sluzio gotovo samo za ljetnje izdizanje sa stokom i
sta vise jedno je vrijeme cijeli veliki predio od Tresnjeva i Kobiljeg
Dola na sjever do u Grahovo i u Rudine bio sasvim pust. Zbog opasnosti od
Turaka i od cetnickih napada niko se nije smio po njemu ni preko ljeta
nastanjivati. Dakle cijeli taj veliki dio - skoro dvije trecine - danasnje
cucke oblasti nije imao nikakve uloge u stvaranju plemena Cuca.
Predjeli, u kojima je i sad glavno sjediste ovoga Plemena i u kojima je
ono i postalo, cine juznu trecinu sadasnje cucke oblasti. Tu su tri velike
grupe od naselja: Zaljut, Grepca i Male Cuce u uzem smislu (sa naseljima:
Krugom, Trnjinama i Rovinama). Sva tri ova predjela odlikuju se velikim
mnostvom dolova sa vrlo rodnom zemljom. U njima je dalje vrlo pogodan
klimat, najpogodniji ne samo u cuckoj oblasti, nego vjerovatno i i cijeloj
Katunskoj Nahiji. Osobito se Grepca odlikuju vrlo blagim klimatom i
pitominom. Dok su od okolnih plemena odvojeni visokim brdima i
planinama,
dotle su medju sobom ova tri predjela u vrlo tijesnoj vezi nizovima od
dolova sa niskim pregradama izmedju njih. Osobito je ta veza podesna i
jaka na jugu, prema najnizem dijelu Grebaca, tako da se u njima
suceljavaju saobracajni pravci i iz Zaljuti i iz Malih Cuca. Uz to su
Zaljut i Grepca uvijek bili sjedista vrlo velikih i jakih brastava cuckih,
tako da su i brastva iz Malih Cuca, posto su vec geografskim prilikama
upucena na njih, sasvim prirodno trazila oslonca u njima.
Svi su ti cinioci skupa uticali, da se u najjuznijem dijelu sadasnje cucke
oblasti stvori jednostavno pleme Cuce, cije jezgro i sada sjedi u tome
kraju u pomenuta tri predjela. Podjela na Velje Cuce i Male Cuce samo je
geografska i ne predstavlja nikakvu podvojenost plemenske zajednice.
Male Cuce su odvojene od Veljih Cuca, kao sto smo vec pomenuli, pocevsi sa
sjevera najprije nizom planinskih vijenaca, koji cine Vite Stijene,
Krotinja, Guka i osobito Tisovac, zatim se dalje na jugu ta medja u
glavnom nastavlja preko drugog brda Guke, pa na Ostojin Brijeg, Bojanje
Brdo, Gradinu, Trnove Krse i Velju Bobiku i zavrsava se juzno od Mrdina
Brijega.Opsta je odlika cuckih naselja, da su prema prirodi samoga
zemljista vezana za omanje dolove, kojih ima u cuckoj oblasti ogroman broj.
Iz glavnih "sela" na jugu Cuca postala su iseljavanjem u dolove
na sjeveru mnogobrojna "raselja", seoca od vrlo malog broja kuca,
upravo od onolikog, koliko u kome dolu moze opstati. Kako su ta "raselja"
novijega postanka, narod jos nije svuda stvorio za njihove grupe opstije
nazive, kao sto ih je dao onima u starom plemenskom sjedistu, nego se
vecinom svako od "raselja" racuna kao zasebno naselje pod svojim
imenom (a to je ime njegova dola). Takav je slucaj sa svima mnogobrojnim
seocima Veljih Cuca od predjela Zaljuti i Grebaca na sjever sve do planine
Pustoga Lisca. A kad ih kogod hoce da oznaci opstim imenom, on ih obuhvati
novijim administrativnim pojmom: kao tresnjevacku opstinu. U Malim Cucama
pak, kao sto cemo dalje vidjeti, narod je uslijed podesnije prirodne
podjele zemljista vec stvorio opstije nazive za pojedine vece ili manje
grupe od novijih "raselja".
VELJE
CUCE
se dakle prema
recenome dijele na dvije velike predione cjeline (i ujedno grupe od
naselja) na jugu - a to su Zaljut i Grepca - i na jednu
administrativnu koja obuhvata sva ostala naselja Veljih Cuca dalje na
sjeveru i zove se tresnjevackom opstinom po svome sredistu, "selu"
Tresnjevu.
ZALJUT
Cine sva
"sela" i "seoca" od ceklicske granice (Puhalovih Krsa
i Gnjilava Zdrijela) na jugu pa do velikih brda Graca Rzisnog i Krsta
Dobrogorskog na sjeveru. Na istoku je u glavnom omedjena brdima: Gukom,
Ostojica Brijegom, Bojanjim Brdom i Veljom Glavicom. U predjelu Zaljuti
ima 30 zasebnih "sela" i "selaca". Pocevsi s juga pa k
sjeveru ona idu ovim redom: Najprije su Kucista s Obodom
i Bratisem. Kao opsti naziv za sva tri ova naselja cuje se
ponekad ime "Kucista". Zato smo ih i uzeli zajedno. Inace se
svako od njih za sebe oznacava kao "selo".
"Selo" Kucista
je najstarije naselje u Zaljuti, i u njemu su se razvili zameci
najglavnijih i najvecih cuckih brastava: Krivokapica i Preobrezana. Sada u
Kucistima ima svega 5 "familija" Krivokapica. - Na jugu je prema
ceklicskoj granici "selo" Obod sa 5 "kuca"
Krivokapica. Na sjeveru je pak "selo" Brates, koje
se dijeli na Brates (6 "familija"), Jabuku (4
"kuce") i Djindjinu (1 "familija"). Od tih 11
porodica u Bratesu 4 su Prebrezana - Perovica i 7 Krivokapica.
Dobronjez-Do je
"selo" na sjeverozapadu od Kucista sa 7 "familija"
Krivokapica. - Na sjeveru i sjevrozapadu od njega su "sela" Kruska
i Podazdrijelo sa ukupno 20 "kuca" Ivanovica,
nazvanih "Krivokapica" (dijele se na Mijatovice, Zukovice,
Mirkovice i Djukanovice) - Na zapadu od Dobronjez-dola je "selo"
Hrpavac ili po narodnom izgovoru Rpavac sa 5 "kuca"
Krivokapica. - Jos dalje na zapadu, do cucko - krivosijske granice je
"selo" Grubin-do sa 3 "kuce" Krivokapica.
- Zapadno od Grubin-dola je Kutleceva Rupa, "selo"
sa 6 "kuca" Krivokapica. - Na sjeveru od toga sela je "seoce"
Masni Do sa 2 "kuce" Krivokapica.
Sjeverno od pomenutih
"sela" Kruske i Podazdrijela je "selo" Vodni Do
(6 "kuca" Preobrezana - Banicevica). - Istocno od njega su Miokove
Doline sa 6 "kuca" Preobrezana (Perovica i Djurovica). -
Na sjeveru su od njih Jabuke i Lastva sa 6
"kuca" Preobrezana - Perovica. - Sjeverozapadno od Jabuka je
Krivuljina Dolina s 1 "kucom" Preobrezana - Perovica. - Dalje su
na zapadu Brcki Do sa 2 "kuce" Preobrezana -
Banicevica i Strazista sa 3 "kuce" Krivokapica. -
Sjeverno od njih Mali i Velji Lipovac
sa 2 "kuce" Krivokapica, 6 "kuca" Lipovaca (4
Ivanovica i 2 Ilica) i 3 "kuce" Preobrezana - Banicevica. -
Istocno su od Lipovca Zagonac, Slamica i Jaseni sa 5 "kuca"
Krivokapica. Sjeverno od Lipovca je Vukodo sa 6 "kuca"
Krivokapica. - Na sjeveru od toga dola je Ublica (2 "kuce"
Krivokapica) a na zapadu od nje Zecke Aluge (2 "kuce"
Krivokapica). Dalje na sjeverozapadu je "selo" Djinov Do
(4 "kuce" Krivokapica i 2 "kuce" Preobrezana -
Banicevica), koje se dijeli na Djinov Do, Ljeskovi Do
i Lipov Do. - Jos dalje su na sjeverozapadu ispod planine
Bukovice: Grandov Do (1 "kuca" Krivokapica), Careve
Doline (1 "kuca" Krivokapica) i Borina (1
"kuca" Krivokapica).
Od pomenutog starog
sela zaljutskog, Kucista, na sjeveroistoku, preko brda Bjelila, je "selo"
Bata (2 "kuce" Zvicera, 3 "kuce"
Krivokapica i 1 "kuca Vukasovica). Ono je saobracajno (a zbog toga i
upravno) srediste ne samo Zaljuti, nego i svih Cuca, posto je na
raskrsnici putova sa svih strana. Na sjeveru od Bate Nerin
sa Presjekom (1 "kuca" Miljenovica, 1 Popovica, 1
Perisica - Grabljana i 3 Krivokapica) a jos dalje je na sjeveru Dobra
Gora ili Zovina sa Selistima (4 "kuce"
Popovica). - Na zapadu je od Dobre Gore Braticev Do (3
"kuce" Krivokapica). Dalje je na sjeveru Prijeko Pocivalo
(1 kuca Jovanovica - Grabljana) a na sjeverozapadu, ispod Krsta
Dobrogorskog, Vukov Do (1 "kuca" Preobrezana -
Perovica) i jos dalje na sjeverozapadu Pusta Rupa
(1 kuca Jovanovica - Grabljana, 2 kuce Preobrezana - Perovica i 3 kuce
Krivokapica). Sva naselja od Nerina pa do Puste Rupe, racunajuci tu i ova
dva, zovu Cuce cesto i opstim imenom ZOVINA.
GREPCA
Zahvataju
trougao izmedju Zaljuti, Malih Cuca i juzne cucke granice. Jasno su
ogradjena sa svih strana visokim brdima i planinama, a kako su uz to i
najnizi dio Cuca, razumljivo je, sto su i najzupniji kraj u njima. Pocevsi
od Bate na sjeverozapadu pa k jugu i jugoistoku naselja grebacka idu ovim
redom: Celina, Krug, Grab, Gradina (sa Platama), Rzani Do, Proseni Do i
Lipa.
Celina
je oko dola istoga imena. Ima 8 "kuca" brastva Zvicera.
Krug
je takodje oko jednog velikog, kruznog dola. U njemu su 6 "familija"
Todorovica (Drceta ili Trceta).
Grab
je po ivicama dola istog imena i nekoliko susjednih manjih dolova. I u
njemu zivi samo jedno brastvo, koje se obicno po svom selu zove "Grabljani",
a dijeli se na: Jovanovice (8 "kuca"), Perisice (7 "kuca")
i Vuletice (7 "kuca").
Gradina
se dijeli na "sela" Gradinu i Plate.
Selo Gradina je na stranama velikog brda Gradine i u njemu su 7 "familija"
(6 Miljenovica i 1 Boskovica), a Plate su kraj niske zaravni istoga imena
a naseljene su sa 4 "familije" Miljenovica. Oba su brastva,
Miljenovici i Boskovici, zajednickog porijekla.
Rzani Do
se po dva velika dola u kojima su kuce dijeli na "sela": Ovsine
(3 "familije" Pejovica i 1 "kuca" Zivkovica) i Rzani
Do (11 "kuca" Zivkovica i 4 "familije"
Vujadinovica). - Svako je od imenovanih "rzedoljskih" brastava
zasebnog porijekla. - Stanovnici Rzanog Dola oznacavaju se imenom "Rzedoljci".
Proseni Do
ima svoje glavno "selo" u dolu istog imena i ono je Proseni
Do u uzem smislu (10 "kuca" Markovica i 4 "kuce"
Tomasevica), a na jugozapadu i jugoistoku od njega su njegova "raselja":
Sjenokos (2 "kuce" Markoviva), Kruskovac
(1 "kuca" Markovica), Lipovac (1 "kuca"
Markovica), Dobra Voda (3 "kuce" Markovica i 1
Tomasevica) i Planinik (1 "kuca" Markovica). -
Brastva "prosedoljska", Markovici i Tomasevici, vode porijeklo
od istoga pretka. - Za stanovnike Prosenog Dola Cuce imaju samo naziv
"Prosedoljci".
Lipa
ima glavno "selo" istoga imena u dolu Veljoj Lipi, sa 10 "kuca"
Popovica i 1 Markovica (od onih iz Prosenog Dola), a dalje su vecinom na
sjeverozapadu redom "raselja": Pod Brijeg sa 1
"kucom", Vrbica (na istoku) sa 2 "kuce",
Jabucki Brijeg sa 3 "kuce", Radekusa
sa 1 "kucom", Okolista sa 1 "kucom", Gnjilava
Dolina sa 1 "kucom", Ravna Strana sa 1
"kucom", Zaselje sa 3 "kuce", Dugi
Do sa 1 i Jama Vojvodina sa 2 "kuce" - sve
od brastva Popovica. - Kao sto kod nekih i sama imena pokazuju, ima medju
tim seocima i takvih, koja su po stranama od brijegova ili i na samim,
istina onizim, brijegovima (Pod Brijeg, Jabucki Brijeg, Okolista, Ravna
Strana, Zaselje). - U Lipi ima samo jedno brastvo, Popovici, i osim toga
samo jos jedna kuca Markovica.
TRESNJEVACKA
OPSTINA
Ona zahvata
veliki dio Veljih Cuca, od Graca Rzisnog i Krsta Dobrogorskog pa do
krajnje sjeverne granice cucke u Pustome Liscu. Ona cini samo
administrativnu cjelinu, da se taj dio Cuca razlikuje od ostalih njihovih
djelova. - Pocevsi od Krsta Dobrogorskog najprije dolazi "selo":
Gornji Izvor
u dubokom ulegnucu, iznad koga se dizu planine Guka i Tisovac. Po stranama
su mu 10 kuca sve Preobrezana - Petrovica.
Na sjeveru je od
Gornjeg Donji Izvor u jos dubljem ulegnucu, iz kojega izbija
jak izvor. U samom "selu" ima 5 "kuca" Krivokapica, a
na zapadu od njega, na brdu Zukovici, jos 1 kuca Krivokapica.
Zapadno su od Donjeg
Izvora, a pod brdom Gradac Rziski, dolovi Velja i Mala
Rzista. U Veljim Rzistima ima 1 kuca Krivokapica. - Jos dalje su
na zapadu, pod planinom Bukovicom Jabukovac i Kopitov
Do, svaki sa po 1 kucom Krivokapica.
Sjeverno od njih, a
izmedju planina Bukovice i Bjelosa, je "selo Pod Bukovicu" (ili Podbukovica)
sa 2 "kuce" Krivokapica. - Na sjeverozapadu od Podbukovice a pod
planinom Bjelosem, su "sela" Kalacka Prodo i Radin
Do sa 3 "kuce" od brastva Pesikana. - Na sjeveru su od
njih Tospude, "selo", koje po upravi spada u
"grahovsku kapetaniju", ali po stanovnistvu u Cuce. Tu su: 1
"kuca" Preobrezana - Perovica (Kosovica), 2 "kuce"
Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica - Sakica) i 2 "kuce"
Zvicera.
Na jugoistoku od
Tospuda su seoca: Crnioni Do sa 3 "kuce" Pesikana;
Bogojev Do sa 1 "kucom" Milovica ("Graovljani"),
1 Preobrezana - Perovica (Kosovica) i 1 Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica
- Sakica); i Prapratni Do sa 4 "kuce" Pesikana.
Dalje su na istoku Doline
Tresnjevacke sa Basinom Prodoli. U njima su 1 "kuca"
Preobrezana - Perovica, 2 "kuce" Krivokapica i 1 "kuca"
Manojlovica (ova je u Basinoj Prodoli). - jos je istocnije Kamesevo
sa 1 "kucom" Preobrezana - Perovica.
Jos dalje na istoku je
glavno "selo" ove opstine Tresnjevo. Ono zauzima
prostrano polje toga imena ("od 120 rala zemlje"), a dijeli se
prema samoj zemljisnoj podjeli toga polja na: Gornje Polje,
koje je na jugu, i Donje Polje, na sjeveru, a u Donjem Polju
kao zaseban dio "sela" jos i Barojevic - Selo.
Brastva su tresnjevacka sva porijeklom iz glavnih sjedista cuckih na jugu,
a pocela su se naseljavati na Tresnjevo pred kraj 18. vijeka. Do toga je
vremena i Tresnjevo, kao i sav ostali sjeverni dio sadasnje cucke oblasti,
bilo vecinom sasvim pusto zbog opasnosti od turskih ceta. Ali tada se po
nagovoru mitropolita Petra I nasele na Tresnjevu od jednom 33 od
najimucnijih cuckih domacina, po 11 od Krivokapica, Preobrezana i Grepcana.
Poslije su pridolazili doseljenici i od drugih cuckih brastava, i sa
Tresnjeva su se sirile Cuce i po mnogim naseljima dalje na sjeveru do
krajnje sjeverne cucke granice. U samom "selu" Tresnjevu zive
sada: Miljenovici - Simovici (9 "kuca"), Krivokapici (6 "kuca"),
Preobrezani - Perovici (8 "kuca"), Zviceri (3 "kuce"),
Pesikani (3 "kuce"), Grabljani - Vuletici (1 "kuca"),
Lakovici - Stevovici (Malocuce; 1 "kuca") i Inkovici (1 "kuca").
Na sjeverozapadu od
Tresnjeva iza uzvisenja Medjugorja su Dolovi sa 2 "kuce"
Preobrezana - Mijajlovica (Sakici), 2 "kuce" Preobrezana -
Perovica (Kosovica) i 1 "kucom" Zivkovica (Rzedoljaca). - Na
sjeveru su od Tresnjeva Rokoce ili Rokoc, Mali
i Velji, sa Rokockim Dolom. U Rokocu su 3
"kuce" Preobrezana - Perovica, 1 Grabljanin - Perisic i 1
Miljenovic - Simovic (ovaj treci u Rokockom Dolu). - Na zapadu su od
Rokoca Omari sa 2 "kuce" Preobrezana - Perovica. -
Na sjeveru je od Rokoca Stanojev Do sa 1 "kucom"
Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica). - Dalje je na sjeveroistoku od
toga dola Dugi Do sa 1 kucom Krivokapica.
Sjeveroistocno je od
Dugog Dola Sladojev Do sa 1 "kucom" Grabljana -
Perisica i 2 "kuce" Miljenovica - Dzeverdanovica. - Na sjeveru
je od toga dola Mala Rakita sa 3 "kuce"
Krivokapica, a jos je dalje na sjeveru Velja Rakita sa 1
"kucom" Krivokapica u "mjestu" Veljoj Aluzi.
- Na istocnoj strani od Sladojeva Dola je "selo" Pod
Rakitu (4 "kuce" Miljenovica - Simovica i 1 "kuca"
Grabljana - Perisica), a istocno od tog sela su Prodoli Kobiljske
sa 1 "kucom" Miljenovica - Simovica.
Sjeverno je od
Tresnjeva, preko Krotinje planine, Mali i Velji
Kovacev Do sa 4 "kuce" Miljenovica - Simovica. - Izmedju
Kovaceva Dola i "sela" Pod Rakitu je Masevski Do sa
1 "kucom" Miljenovica - Dzeverdanovica.
Od Stanojeva Dola k
sjeveru je Milov Do i sjevernije od njega Meka Lokva.
U njima su 3 "kuce" Grabljana - Vuletica, 2 "kuce"
Preobrezana - Banicevica i 4 "kuce" Preobrezana - Perovica. -
Zapadno od Meke Lokve, a u planini Droskorici je naselje Droskorica
sa 3 "kuce" Preobrezana - Banicevica i 1 "kucom"
Preobrezana - Perovica.
Na sjeveru je od Meke
Lokve Meki Do sa Ponornim Dolom i u njima je 1
"kuca" Zvicera i 4 "kuce" Preobrezana - Perovica. -
Dalje je na sjeveru do granice cucko grahovske "selo" Jabuke
(dio grahovskih Jabuka), u kome su 5 "kuca" Preobrezana -
Perovica i 2 "kuce" Miljenovica - Simovica.
Daleko je na
sjeveroistoku, medju planinama Nenadom i Pustim Liscem, "selo" Repiske
Aluge, na granici prema Rudinama, i u njemu 4 "kuce"
Krivokapica.
MALE
CUCE
Najstarija su
sjedista Malih Cuca naselja Trnjine i Rovine, na krajnjem jugu malocucke
oblasti. Iz njih su se Malocuce, isto onako kao i Veljocuce, od kraja 18.
vijeka pocele siriti dalje na sjever i zahvatile su cio veliki prostor do
planina Tisovca, Guke i Krotinje na zapadu, pa dalje zapadno od Vitih
Stijena i od vrha Pustoga Lisca, a na sjeveru do granice cucke prema
Rudinama.
Veliki broj malih
naselja, koja su u tom prostoru postala, obuhvata narod predjelnim imenima
u tri vece grupe: sjeverno i sjeverozapadno od Trnjina je Pretin Do, a
sjeverno od njega Kobilji Do i Vrljerog.
TRNJINE
Ovaj se predio
prostire od blizu Planinika na jugu pa naporedo sa cucko cevskom granicom
do Sesteline Grede i Vukova Brijega na sjeveru. U sredini mu je glavno
"selo" Trnjine, cije su kuce po stranama dvaju
dolova, od kojih je jedan sjeverno od crkve a drugi zapadno i jugozapadno
od nje. Stanovnike trnjinske naziva narod izrazom Trnjinari. U ovom "selu"
zivi samo brastvo Lakovici, i to njegovi rodovi: Roganovici (5 "kuca"),
Markovici (4 "kuce") i Bigovici (1 "kuca").
Sjeverozapadno od
"sela" Trnjina su Poljane sa 1 "kucom"
od brastva Popovica iz Lipa. - Dalje je, na sjeveru, Prokov Do,
u kome su 6 "kuca" Lakovica - Markovica. - Sjeverozapadno je od
njega Kosmati Do sa 4 "kuce" Lakovica - Roganovica.
- Sjeverno je od Kosmatog Dola Viti Jasen sa 4 "kuce"
Lakovica - Markovica, od kojih je jedna podalje na sjeveru, pod Sestelinom
Gredom.
Krug
je juzno od "sela" Trnjina i drugo je glavno "selo"
ovoga predjela. I njegove su kuce grupisane poglavito po stranama dvaju
dolova, Gornjeg i Donjeg Dola, samo je jedna kuca podalje na jugozapadu, u
mjestu Rupama (opet do). U Krugu su 10 "kuca" brastva Mijanovica
i 1 "kuca" od Popovica sa Lipe.
Podaleko na jugu od
Kruga je prostran, stupnjevit predio Lastvice sa 1 "kucom"
Popovica iz Lipe. - Na istoku je od Lastvica Prapratljiva Dolina
sa 1 "kucom" Mijanovica.
ROVINE
Su malo "selo",
cije su kuce podignute na dvije omanje, stupnjevito postavljene, zaravni.
Po njihovu medjusobnom polozaju i "selo" se dijeli na Gornje
Rovine i Donje Rovine. U Rovinama zive 5 "kuca" brastva
Djuricica i 1 "kuca" zasebnog brastva Tomanovica.
PRETIN
DO
ili pravilnije,
ali mnogo rjedje, Prentin Do. Ovo je prostrani predio, koji zahvata
cijeli srednji dio Malih Cuca od planine Presjeke na jugu do Kapavice na
sjeveru i od planine Tisovca na zapadu pa do Pretinske Ljuti i do Vrh
Melaca na istoku. U ovome predjelu, koji je pun dolova sa rodnom zemljom i
"planina" zgodnih za ispasu, ima veliki broj malih naselja, koja
su sva osnovala brastva sa Trnjina i Rovina.
Pocevsi s juga, od
Presjeke, prvo je takvo seoce Lipovi Do sa 1 "kucom"
Lakovica - Stevovica. - Na sjeverozapadu su od njega Danave
sa 3 "kuce" Djuricica i 3 "kuce" Lakovica - Stevovica.
- Jos su dalje na sjeverozapadu, a ispod velikog brda Guke, Mrke
Ploce ili Pod Gukom sa 2 "kuce" Lakovica -
Markovica i 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. -Sjeveroistocno je
od Lipova Dola Lacev Do sa 4 "kuce"
Lakovica - Roganovica i 2 "kuce" Lakovica - Cosovica. - Istocno
od toga dola su Zgljebine sa 1 "kucom" Lakovica -
Stevovica. - Sjeveroistocno od Laceva Dola i od Zgljebina, a preko Vukova
Brijega, su Meoca, "selo", ciji je glavni dio,
koji se zove Meoca, oko povelike ravnice istoga imena, a
drugi dio je u strani vise te ravnice i zove se Na Vrh Melaca(h)
ili kako se u stvari po narodnom izgovoru kaze: Na Vrh Melacah. U "
glavnom selu" Meocima su 1 "kuca" Tomanovica, 6 "kuca"
Mijanovica i 2 "kuce" Lakovica - Roganovica. A Na Vrh Melaca su
2 "kuce" Mijanovica i 1 "kuca" Andrica (Bjelica iz
Predisa). - Na zapadu su od Melaca Borovi Do sa 4 "kuce"
Lakovica - Bigovica i Pretinska Prisoja sa 1 "kucom"
Lakovica - Roganovica. - Juzno su od njih Velji Do sa 8
"kuca" Lakovica (5 Roganovica i 3 Markovica) i Brvenik
sa 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. - Zapadno su od Veljeg Dola Pretinska
Prla, u kojima su 3 "kuce" Lakovica - Markovica. -
Sjeverozapadno je od Pretinskih Prla Musterski Do sa 5
"kuca" Tomanovica.
VRLJEROG
Tim se imenom
zove i planina i predio oko nje, a njime se obuhvataju i oba mala naselja,
koja su u tome predjelu. Juznije od tih naselja, koje je od Melaca i od
Pretinskih Prisoja rastavljeno Zarmeskom Ljuti, zove se Zarme.
Ono se dijeli na Zarme, koje su na jugu, i na Marinu
Rupu, koja je dalje na sjeverozapadu. Na oba mjesta stanuju ukupno
5 "kuca" Lakovica (4 Roganovica i 1 Markovica). - Podalje su na
sjeveru od Zarama Rasove sa 1 "kucom" Lakovica -
Roganovica.
KOBILJI
DO
Tako se zove
cijeli ostali dio Malih Cuca na sjeveru od Pretina Dola i od Vrljeroga,
koji se proteze do sjeverno od glavnoga vrha Pustog Lisca i do granice
cucko - rudinjske. Glavno je naseljavanje ovoga predjela izvrseno u
pocetku 19. Vijeka doseljenicima sa Trnjina i Rovina. Oni su se najprije
naselili u "Polje", tj. U ravnicu izmedju planina Tisovca,
Kapavice, Cumojevice (ili Cumovice), Krotinje i Guke. Ta se ravnica i
cijeli do oko nje zove Kobiljim Dolom u uzem smislu. Iz toga
"Polja" rasirili su se poslije ti doseljenici i po ostaloj
oblasti Kobiljeg Dola.
Glavno je "selo"
ovoga predjela i sad Polje ili Kobilji Do (u uzem smislu). U njemu zive 24
"kuce" Lakovica (Roganovica, Bigovica i Stevovica), 6 "kuca"
Djuricica, 1 "kuca" ustasa Cetkovica i 1 "kuca" ustasa
Samardzica. - Na jugu je od glavnog "sela" Ozebli Do sa 2 "kuce"
Lakovica, a na istoku, pod planinom Kapavicom Kapavica Do sa 2 "kuce"
Lakovica. - Sjeverno od "Polja" je Prijeki Do sa 5 "kuca"
Lakovica. - Jos dalje je na sjeveru Tojicki Do sa 4 "kuce"
Lakovica. - A sasvim je daleko na sjeveru, pod Pustim Liscem, Pod Lisac sa
3 "kuce" Lakovica. - Na sjeveroistoku je od glavnog "sela"
planina "Cumovica i pri njoj 3 kuce Lakovica". - Kao sto se iz
navedenog vidi, glavno stanovnistvo predjela Kobiljeg Dola cini brastvo
Lakovici (43 "kuce", od kojih 15 Roganovica, 15 Bigovica i 13
Stevovica).
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore