 |
|
Program
Uprava
O
nama
Mape
Zanimljivosti,
pisma,..
Podsjetnik
o CG
Prezimena
u CG
Plemena
u CG
Obicaji
u CG
Linkovi
Slike
i amblemi
Search
Bozic
se kod svih hriscana slavi kao dan rodjenja Isusa Hrista. To nije samo dan
porodicnog veselja, vec svih u bratstvu, selu, plemenu i sire. Bozicu kod
pravoslavnih prethode bozicne posti, koji uvijek pocinju 27. novembra i
traju do 6. januara. Prema predanju, ovaj post traje jos iz doba Isusa
Hrista. Prema crkvenom tumacenju, post je uzdrzavanje covjeka od mrsne
hrane, s jedne strane, i uzdrzavanje od rdjavih navika, misli, zelja i
dr., s druge strane. Cilj posta je ociscenje tijela, jacanje volje i sl.
Oni koji hoce da poste cijele bozicne poste uzdrzavaju se od hrane koja je
zivotinjskog porijekla. Izuzetak cini riba.
Kod
Crnogoraca Bozic se smatra jednim od najvecih praznika. Bozicno slavlje,
pocinje na Badnji dan, a to je uoci Bozica. Ujutro u rasvit zore domacin
kuce, sam ili jos sa nekim odlazi u sumu da posijece i donese kuci badnjak.
Najcesce se bere hrast ili cer, a u nedostatku toga moze svako sirovo drvo.
Danas se u gradovima kupuju hrastove grancice koje simbolizuju badnjak.
Onaj koji sijece badnjak ostavi prvi iver da od njega stavi parce u
cesnicu o kojoj ce kasnije biti rijeci. Kada sa pjesmom domacin kuce
donese badnjak, isijece ga na onoliko djelova koliko ima muskih glava i
jedan vise za "Mali bozic" i iste uzasloni uza zid kuce. Kod
nekih je obicaj da se sijece samo jedan veci i jedan manji badnjak. Treba
napomenuti da je kod Crnogoraca obicaj da se badnjak okrvavi, tj. Da se na
njemu zakolje ono sto je domacin kuce namijenio da kolje za Bozic. Na
Badnji dan se obavljaju svi radovi, a najvise se vrse pripreme za Badnje
vece i Bozic. Treba napomenuti i to da je obicaj da se na Badnji dan nista
iz kuce ne daje niti se ide kod drugoga da se sto pozajmljuje. Uvece, kad
se oposle vanjski radovi i kada je domacica spremila veceru, a to je u
prvi mrak, u kucu se unosi slama i prostire se po sobi, sto simbolizuje
jasle u kojima je rodjen Isus Hristos. Domacica je na patosu prostrla
vrecu ili nesto slicno i na njoj postavila veceru. Za veceru se obicno
sprema posni pasulj, priganice przene na ulju, med, riba ili bakalar,
salata, a od pica rakija i vino. Sva zenska celjad, sa upaljenim svijecama
ili jednom svijecom, stoje unutar prostorije i cekaju da se pojavi domacin
i ostali muskarci iz kuce sa badnjacima ili badnjakom. Kada domacin dodje
pred vrata kuce govori:"O domacine"! Iz kuce domacica
odgovara:"Evo ga evo"! Na to ce domacin:"Dobro vece i
srecno vam Badnje vece"! Iz kuce odgovaraju "Sve vam srecno i
cestito bilo" i zatim muskarce posipaju zitom. Badnjaci se nose odmah
na ognjiste i postavljaju se unakrst. Tada domacin uzima po malo od sve
hrane koja se spremila za veceru i stavlja na badnjak
govoreci:"Zdravi ste badnjaci veseljaci! Ja vas hljebom i vinom, a vi
nas zdravljem, napretkom i svakom srecom"! Tada se malo vina pospe po
njima, a u nedostatku vina moze i rakija. Poslije ovoga, pomole se Bogu
stojeci i svi sjedaju na slamu oko postavljene vecere i veceraju. Poslije
vecere domacica daje smokve i orahe ili ljesnike da se krcaju, a pece
kestenje ako ihima. Od pica se pije rakija ili vino. Pjevaju se razne
pjesme, a najvise bozicnje, naravno ko ih zna. Dok badnjaci gore, domacica
priprema hranu za Bozic, posebno kuvajuci sirovo i suvo meso. Na badnje
vece rijetko ce ko kod koga poci, a ako i dodje to je na kratko vrijeme.
Povremeno, domacin, ili neko od odraslih, izadje iz kuce i opali iz puske
metak, zovuci nekoga iz sela:" O Vasilije, srecno ti Badnje vece"!
Drugi tada odgovara:" Sve ti srecno i cestito bilo"!
Ako
domacin nema stalnog polaznika (poloznjaka, radovana), on ce prije Bozica
pitati nekoga ko mu je posebno mio i drag hoce li da mu bude polaznik, sto
ovaj uvijek prihvati. Na Bozic, rano ujutro, polaznik ide u kucu koju
treba da polazi. Sa grancicom od badnjaka ili patalicom koju je domacin
kuce napravio (to je sa strane otesana grana od hrasta) ulazi u kucu
govoreci:" Domacine"! Kada se ovaj pojavi na vratima pospe ga sa
malo zita i domacin njega, i kaze:" Dobro jutro i srecan vam Bozic"!
Ukucani odgovaraju:" Sve ti srecno i cestito bilo"! Polaznik
prilazi badnjacima koje je domacica vec malo razgorela, i govori "Dobro
jutro badnjaci veseljaci". Zatim udara po njima grancicom ili
patalicom a po kuci prskaju varnice i on nastavlja govoreci:" Koliko
ovih varnica toliko u dom muskih glava, toliko srece, radosti, zdravlja i
napretka. Koliko ovih varnica toliko govedi, ovaca, konja, kosnica" i
tako dalje nabraja. Poslije ovoga rituala polaznik se prvi omrsi. Domacica
servira vise vrsta mesa (kuvano, sirovo i suvo, peceno, barena kobasica)
sir, skorup, itd. Poslije tarkanja badnjaka, u kuci se svi mirbozaju, na
nacin sto se tri puta ljube i govore:" Mir bozji, Hristos se rodi"
a ovi odgovaraju:" Vaistinu se rodi" i tako ce se to ponavljati
sa svakim ko bude dolazio u kucu, ili se sretnu van kuce. Ovdje treba
napomenuti da jedni drugima ne idu na Bozic, dok polaznik ne dodje.
Polaznik najcesce ostaje na rucak i tada domacica, u najvecem broju
slucajeva, pored ostalog iznese cesnicu, a to je prijesna pogaca, u koju
je stavljen metalni novac, a ponegdje i parcence ivera od badnjaka, malo
od jarma, od sita i sl. Ova pogaca se lomi rukama na onoliko djelova
koliko ima prisutnih za trpezom. Vjeruje se da ce onaj koji nadje novac
biti srecan. Velika je radost kada novcic nadje domacin ili domacica kuce.
Od dolaska poznanika, pa u toku cijelog dana, povremeno se puca iz
vatrenog oruzja.
Na
kraju treba napomenuti da se na Bozic, kao i na Badnje vece, obavezno
pjeva uz gusle, naravno ko to umije. Kada polaznik polazi svojoj kuci,
ostavlja nesto malo novca pored badnjaka, koje uzima domacica i koja ce
polazniku darivati carape i maramicu ili nesto slicno. Kod nekih se ovaj
poklon polazniku daje na Vaskrs. Zabiljezili smo i to da je u vecini sela
pljevaljske opstine obicaj da zene, a nerijetko i po neki stariji muskarac,
na Bozic ujutro idu na groblje i svak od njih nosi po bocu rakije
zasladjene secerom. Tamo je piju i to ne u malim kolicinama.
Posebno
treba istaci da se u nekim krajevima Crne Gore na Bozic ujutro sluze
narocita jela. To se cini u Sarancima - opstina Zabljak gdje se priprema
Dzogrdan, specijalitet koji se jede na Bozic ujutro. Dzogrdan se priprema
od sakupljene masnoce sa supe od kuvanog sirovog i suvog mesa i tome se
doda dosta skorupa iz mjesine, kao i izdrobljeni hljeb pa se napravi
smjesa popara. Ovo je izuzetno ukusno.
Svi
navedeni obicaji u vezi sa slavljenjem Bozica su opisani na osnovu
podataka sakupljenih od ljudi iz mnogih krajeva Crne Gore, s tim sto
nijesu navedeni detalji koji se od mjesta do mjesta razlikuju. Medjutim,
kako postoje bitne razlike u obiljezavanju Bozica kod malisorskih katolika,
katolika u Boki Kotorskoj i pravoslavnih u Bijeloj, to cemo ove obicaje
iznijeti onako kako smo ih culi od sagovornika….
Vasilije
Mujo Spasojevic - "Obicaji u Crnoj Gori"
Monitor
Vijesti
politika
drustvo
Pobjeda
politika
aktuelnosti
Medija
klub
Montenegro.com
MNNews on line
Nezavisna
CG
Radio
Crne Gore