O CRNOGORSKIJEM ZASTAVAMA

    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


      

U rimskoj imperiji zastave (vexillum) su najcesce crvene boje, a podizali su ih vojskovodje nad satorom, dajuci tako vojsci znak za pokret. Vizantijski carevi od Konstantina imali su svoju zastavu (labarum). Konstantin je na zastavi imao krst, ali je ti simbol docnije mijenjan.

Zastave su u srednjem vijeku uvodile pojedine drzave kao i gradovi. Trobojnice se javljaju tek za vrijeme francuske revolucije (1789). Madjarska je uvela trobojnu zastavu 1848. Ljudevit Gaj je 1848. sastavio hrvatsku trobojku (crveno-bijelo-plavo) koja je slobodno upotrebljavana tek od 1860. godista. Rusija je najprije, do 1897, imala crno-narandzasto-bijelu zastavu, a na prijedlog jedne drzavne komisije car Aleksandar je 1896. donio Ukaz, kojim je ustanovljena bijelo-plavo-crvena trobojka. Carski petrogradski puk imao je trobojku (bijelo-plavo-crvenu), koju je kao simbol zastite uzela Karlovacka, a docnije i Beogradska mitropolija.

Fermanom turskoga sultana Mahmuda (1835) prvi put je u Srbiju uvedena trobojnica (crveno-plavo-bijela) "da se od visokog dzevleta moga dade i srpskom narodu trobojnica barjak". A sultanovim fermanom iz 1838. goda dodate su na zastavu na crvenom polju, kao simbol podanistva Turskoj, cetiri zvijezde, a na plavom polju nacionalni grb. Osim toga, poznato je da je u vrijeme srpskoga ustanka bilo vise razlicnijeh zastava (bijelo-zelena i druge).

Nije ni poznato kakva je bila zastava prvog crnogorskog kralja Mihaila (kralj od 1077.g.), kao ni zastava koju je papa Kliment II uputio kralju Bodinu kao znak kraljevskog dostojanstva. Sacuvana je crnogorska zastava iz doba dinastije Balsica koja je likovno obradjena u duhu srednjovjekovne spekulativne mistike: na sredini polja nalazi se prikaz uskrnuca Hristova nad kojim lebdi golubica, simbol Duha svetoga, a sasvijem na vrhu je simbol Svetoga trojstva – trougao u koji je ucrtano Bozje oko. Crnogorski iseljenici u Peroju (Istra) sacuvali su crnogorsku zastavu iz 17.vijeka crvene boje sa bijelijem krstom u sredini. Ti krst na crnogorskoj zastavi nije u obliku Malteskog krsta, kako je uobicajeno objasnjenje, vec u obliku pljosnatoga krsta, kako se u nauci taj oblik naziva. Pomenuta zastava je bila tada vojna i drzavna.

Iz Njegosevog doba sacuvan je opis crnogorske zastave koji je nacinio 1838.g. Bartolomeo Bjazoleto. Ova zastava je bila postavljena na Tablji iznad Cetinjskog manastira. "Na vrhu njezinom bio je dulji stub na kojemu je leprsao barjak od svile boje blijedo zute, a po sredini njega mali crveni krst."

U vrijeme knjaza Danila I Petrovica Njegosa crnogorska zastava je bila crvena, kao i ona perojska, a na sredini je bio izvezen "grb zemaljski" (crnogorski dvoglavi orao). Ova zastava je ostala do kraja postojanja suverene Crne Gore kao drzavna.

Prva crnogorska pomorsko-trgovacka zastava uspostavljena je pocetkom 1870. i bila je dvobojna crveno-bijelo-crvena sa bijelijem krstom. Sljedeceg goda, krst je zamijenjen crnogorskom krunom i kraljevijem inicijalima na plavom polju. U crnogorskom Ustavu (1905) u clanu 39. stoji:"Narodne su boje crvena,plavetna i bijela", ali su te boje koriscene samo za lente na medaljama i ordenju, a ne i za zastave. Zastava sa tijem bojama iz doba kralja Nikole je neka vrsta dvorske zastave i nije figurirala ka zvanicna drzavna.

    
    Monitor
    Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
        aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
    Radio Crne Gore