HISTORIJSKO DOBA
NASA ZEMLJA U ANTICKO DOBA
Najstariji stanovnici nase zemlje kojima poznajemo ime, bili su Iliri. Arheoloski nalazi
pokazuju da su oni ovdje bili vec u I mileniju st.e. Sastojali su se od iz vise plemena koja su naseljavala pojedine
dijelove danasnje Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Dezitijati su zauzimali srednji dio Bosne, Japodi sjevoerozapadni
(oko danasnjeg Bihaca), Dalmati podrucje danasnjeg Dusvanjskog, Livanjskog i Glamockog polja sa plemenskim sredistem u Deliminiumu
(kod danasnjeg Duvna), Daorsi dio istocne Hercegovine oko danasnjeg Stoca sa plemeskim sredistem u Osanicima, Mezeji u sjevernoj
Bosni, Dindari u istocnoj Bosni oko Srebrenice itd.
U IV stoljecu st.e. iz sjeverne Italije prodrli su Kelti
(Gali), s kojima su Iliri vodili duge drvave ratove. Iako se na ovom prostoru nisu trajno zadrzavali, izvrsili su veliki
kulturni utjecaj na zivot starosjedilaca.
VEZE SA GRCIMA
Grci su imali veliki utjecaj na kulturu Ilira. To je
proisteklo iz njihovih dugotrajnih trgovackih veza. Ti odnosi su se od IV stoljeca st.e. jos vise pojacali nakon sto
su Grci osnovali nekoliko svojih naseobina na jadranskim otocima i obali. Od trgovinske razmjene korist su imale obje
strane. Grci su Ilirima nudili nakit, oruzje, posudze, i druge zanatske proizvode, u zamjenu za zlato, srebro, bakar,
zito i druge proizvode kojima je obilovala zemlja. Mnogi grcki predmeti pronadzeni su u ilirskim grobovima, i mogu se
vidjeti u vitrinama Zemaljkog muzeja u Sarajevu.
DOLAZAK RIMLJANA
Od konca III stoljeca st.e. na Balkanskom poluotoku javljaju se Rimljani.
Oni su nastupali kao osvajaci, pa su Iliri s njima vodili duge iscrpljujuce ratove. Rimljani su bili bolje opremljeni,
pa su vec u prvom ratu (229. godine st.e.) odnijeli pobjedu. Iz tog razdoblja poznata je kraljica Teuta koja je bila
na celu Ilira. To je, medjutim, bio tek pocetak visestoljetnih ratova u kojima su Iliri zilavo branili svoju zemlju
i slobodu.
Osobito su bili teski ratovi s Dalmatima. Trajali su vise od
150 godina. Rimljani su potpuno pokorili oblasti danasnje Bosne i Hercegovine pocetkom nove ere, nakon ugusenja velikog
Ilirskog (Batonovog) ustanka, koji je izbio 6. godine n.e. Buknuo je u srednjoj Bosni od Dezitijata, a ustanak je bio
Baton. Rimu su bile potrebne tri pune godine i ogromna vojna snaga da ga ugusi. Iliri su bili pobijedjeni i ostali
su pod rimskom vlascu narednih pet stotina godina.
Rimljani su odmah po pokorenju zemlje zapoceli otvarati rudnike,
graditi puteve, podizati gradove. Na taj nacin su u nasu zemlju presadjivane sve tekovine visokorazvijene anticke kulture.
ISKORISCAVANJE RUDNOG BLAGA
Rim je pokazivao veliki interes za nasu zemlju zbog njenog
rudnog blaga. Odmah po osvajanju otpocela je eksploatacija zlata. Glavni rudnici su se nalazili u okolici
danasnjeg Kiseljaka, Fojnice, Gornjeg Vakufa i u dolini Lasve. Rimski povjesnicari nas obavjestavaju da se samo u jednom
danu dobijalo i do 17kg cistog zlata.
Rudnici srebra su se nalazili u srednjoj i istocnoj Bosni, Oko
danasnje Fojnice i Srebrenice. U blizini Srebreniceizgradjen je veliki rudarski grad Domavia. U cjelosti je otkopan.
Imao je sve sadrzaje visokorazvijenog grada - gradsku vijecnicu, trznicu, javno kupatilo (terme), sudnicu, ulice i trgove
ukrasene kipovima, tekucu vodu itd. Iste sadrzaje su imali i ostali rimski gradovi na podrucju nase zemlje.
Rudnici zeljeza su se nalazili oko danasnjeg Prijedora, Sanskog Mosta
i Bosanskog Novog (uz rijeku Sanu i Jarpu). Otkopani su ostaci rudarskih naselja, talionica i drugih rudarskih postrojenja
koja svjedoce o velikom opsegu eksploatacije rudnog blaga u vovm dijelu zemlje. Na nekim natpisima su se sacuvala cak
imena rudara i sluzbenika koji su se ovdje zivjeli i radili. Medju njima bilo je Grka, Sirijaca, Rimljana i dr., ali
najvise domacih ljudi.
ODNOS RIMLJANA PREMA DOMACEM STANOVNISTVU
Osvajanje nase zemlje od strane Rimljana imalo je veliki znacaj jer je
na taj nacin starosjedilacko stanovnistvo, koje je do tada zivjelo na prethistorijskim osnovama, bilo uvedeno u napredno anticko
drustvo. Izgradjeno je na stotine gradova u kojima se zivot odvijao na osnovama gradske kulture i obicaja. Takvi
gradovi su bili Aguae S... (Ilidza kod Sarajeva), Bistulenova (Vitez), Domavia (Gradina kod Srebrenice), Stanceli (kod Kiseljaka),
Bigeste (Ljubiski), Diluntum (Stolac), Delminium (Duvano) itd.
Vecina stanovnistva je, medjutim, i nadalje ostala na selu.
Muska mladez je odvodjena na odsluzenje vojnog roka, koji je trajao i do 30 godina. Po otpustu onisu se uklapali u rimski
nacin zivota - govorili su latinski, oblacili se na rimski nacin, i u svemu su oponasali Rimljane. Oni su predstavljali
sloj tzv. romaniziranih Ilira.
Domace seosko stanovnistvo je najvecim dijelom ostalo vjerno staroj tradiciji.
Zadrzali su svoje obicaje i nacin odijevanja, klanjali su se svojim bogovima Silvanu, Dijani, Nimfama, Bindu i drugima, dok
su Rimljaniu gradovima podizali hramove svojim bogovima Jupiteru, Junoni, Minervi, Marsu, Veneri, drugacije su se oblacili,
imali druge navike i obicaje, pa je za sve vrijeme rimske prisutnosti ostala velika razlika izmedju jednih i drugih.
PROPAST ANTICKOG DRUSTVA
Od IV stoljeca n.e. na Balkanski poluotok su se poceli prodirati
brojna barbarska (divlja) plemena u namjeri da opljackaju bogate gradove i naselja. Rim je odbijao njihove napade
vise od stotinu godina, ali nije mogao izdrzati. Godine 476. pod njihovom navalom je sruseno Zapadno Rimsko Carstvo,
i time jezavrseno razdoblje antike. Pocetkom VII stoljeca u ove krajeve su prodrli Avari i Sloveni, koji su porusili
sve ono sto je do tada preostalo od najezde barbarskih plemena. Brojni rimski gradovi su pretvoreni u rusevine i tako
je na ovom prostoru nestao svaki trag napredne anticke kulture. Dolaskom Slovena nasa zemlja ulazi u razdoblje srednjeg
vijeka, koje je u odnosu na anticko doba bilo na daleko nizem kulturnom stupnju.
NASTAVLJA SE....(JUZNI SLOVENI U RANOM FEUDALIZMU)
